Umjetnina tjedna: Stjepan Kukec – Franjevački samostan
Autor: Stjepan Kukec
Naslov predmeta: Franjevački samostan
Naziv predmeta: plakat, crtež
Materijal izrade: platno, ulje
Tehnika izrade: slika
Država nastanka: Hrvatska
Mjesto nastanka: Koprivnica
Godina nastanka: 1932.
Mjere (mm): 235 x 335 mm
Naziv zbirke: Zbirka starih i novih majstora
Inv. broj: MGK 2329
Stjepan Kukec bio je, prema izvorima dostupnim u tiskanom i digitalnom obliku, slikar rođen u Koprivnici krajem 19. stoljeća (1894.). Tu je završio primarno obrazovanje, a onda je upisao Školu za umjetnost u Zagrebu i odmah nakon toga 1918. godine imao prvu samostalnu izložbu u rodnom gradu. Ilustrirao je brojne knjige kao suradnik tiskara Vinka Vošickog koji je također radio u Koprivnici. Predavao je na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu i tamo poučavao generacije slikara, grafičara i dizajnera. Za naš je muzej važan jer je s Leanderom Brozovićem, osnivačem i prvim kustosom, radio na brojnim postavima, a dio njegovih ilustracija čuva se i danas u fundusu Muzeja grada Koprivnice. Umro je 1981. godine.
Kad bi danas stali u Reberinsku ulicu u Koprivnici mogli bismo vidjeti otprilike ovakav prizor, Franjevački samostan koji nosi ime Antuna Padovanskog. Kukec je kroz svoj rad često djelovao u serijama, tematski, a u ovom primjeru možemo svjedočiti njegovoj slikarskoj vještini koja jasno donosi likovnost i atmosferu početka 20. stoljeća. Prozori Koprivnice se u njegovom radu mogu pratiti kroz različite pristupe i tehnike, a ova serija iz 30ih godina 20. stoljeća donosi povijesne prizore grada i njegovih zgrada. Scene su to uglavnom lišene ljudskog lika, donose interpretaciju prostora – onog javnog, na otvorenom. Krušnjaka možemo čak i zamisliti kako studira i skicira prolazeći gradom. Ti njegovi dokumenti vremena nam i nakon mnogo godina mogu prenositi važne informacije o gradu. Ipak, jedna je osoba prisutna na slici čak i kad je ona lišena ljudskog lika – to je autor sam.
Slika manjeg formata donosi precizne odnose arhitektonskih linija, prozorskih osi, zvonika, crkve i samostana, a nježna svjetlost daje nam zaključak da je prizor slikan tijekom sunčanog (proljetnog) dana. Uz preciznost odnosa dimenzija na malom formatu, može se primijetiti i vješta ruka umjetnika koja je sposobna za brzi rad uljem na platnu, a to se osobito vidi po rubovima slike. U gornjem desnom kutu dodana je lokacija i datacija, a kasnije su takve scene pripremane za didaktičke table prvog postava Muzeja. Kako bilo, bez obzira na to što je njegov izričaj likovni, a ne primjerice literarni, Kukec je jedan od najboljih kroničara grada i doba u kojem je živio.
Izvor: Stjepan Kukec: Franjevački samostan – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
