Umjetnina tjedna – Purimska zabava
Autor: Atelier Makart Koprivnica
Naslov predmeta: Purimska zabava
Naziv predmeta: fotografija
Materijal izrade: fotografski papir
Tehnika izrade: umnožavanje
Država nastanka: Kraljevina SHS (1918. – 1929.), Kraljevina Jugoslavija (1929. – 1941.)
Mjesto nastanka: Koprivnica
Stilsko razdoblje: prva četvrtina 20. stoljeća
Godina nastanka: 1920. – 1930.
Mjere: 10/15
Signatura: ATELIER MAKART KOPRIVNICA, suhi žig desno gore
Naziv zbirke: Fototeka Muzeja grada Koprivnice
Inv. broj: F-2007
Opis predmeta: FOTOGRAFIJA KOSTIMA PURIMSKE ZABAVE iz stare fototeke Muzeja grada Koprivnice pripada najstarijoj skupini fotografija koje je sredinom 20. stoljeća prikupio osnivač muzeja dr. Leander Brozović. Fotografija Purimske zabave i kostima u pedesetim godinama 20. stoljeća dijelila je sudbinu brojnih fotografija iz obiteljskih albuma čijih obitelji više nije bilo. Brozović je bio posebno osjetljiv kad se radilo o obiteljskim fotografijama koje su u to vrijeme smatrane efemernim arhivskim gradivom. Posebno je bio osjetljiv na prikupljanje dokumenata o koprivničkoj židovskoj zajednici, u čemu mu je pomagala i sestra Marija udata Švarc. Fotografska slika kao grupni portret djevojčica u kostimima iz sredine dvadesetih godina nije samo zanimljivi dokument međuratnog razdoblja već posjeduje mnogo dublji kulturološki i vjerski kontekst kojeg povjesničari fotografije, odnosno, povjesničari umjetnosti nisu u mogućnosti iščitati ako ne poznaju vjerske običaje Židova. Ako zanemarimo kontekst, pred sobom imamo srebro želatinsku fotografiju, ručno razvijenu u tamnoj komori koja je umnožena na fotografskom papiru u formatu dopisnice namijenjene za slanje poštom. Običaj slanja razglednica u međuratnom je razdoblju među članovima obitelji i prijateljima bio je važan oblik komunikacije koji je u kontekstu razvoja osobne komunikacije danas kulturološki posebno zanimljiv.
O fotografskom ateljeu: ATELIER MAKART KOPRIVNICA djeluje u međuratnom razdoblju kao moderno organizirani fotografski obrt u kojem u partnerstvu djeluje više fotografa. Razlog tome je teška ekonomska situacija poslije Prvog svjetskog rata koja je otežavala otvaranje fotografskih ateljea, financiranje studijskog prostora, tamne komore i praćenja trendova razvoja fotografskih medija i opreme. Partnerstvo i cehovska povezanost fotografskih majstora kao oblik suradnje u koprivničkom Ateljeu MAKART pokazao se vrlo uspješnim, baš kao i otvorenost prema gostovanjima fotografa iz drugih sredina, primjerice fotografa Milana Savića iz Bjelovara čije je djelovanje zabilježeno u nekoliko navrata. Kao jedan od osnivača i investitora fotografskog ateljea spominje se i netom diplomirani mladi odvjetnik Vladimir Malančec, koji u dvadesetim godinama osniva i uređuje Demokrat, privatne koprivničke novine u kojima se obrađuju lokalne teme. Kao odvjetnik i mladi političar u usponu pokazuje izuzetnu osjetljivost za razvoj svih oblika komunikacije, pa tako i fotografije, s posebnim naglaskom na novinsku fotografiju; reportažu kao kroniku vremena i alat političke promocije. S druge strane, studijska fotografija snimana u Ateljeu MAKART, uglavnom se bavila klasičnim fotografskim temama, studijskim portretima i portretima za dokumente. Grupne fotografije poput izdvojenog primjera dokumentiraju život međuratne Koprivnice, različite vjerske zajednice, društva i udruženja koje su odlaskom u fotografski atelje bilježila važne datume, svečanosti i običaje.
Kulturno-povijesni okvir: O PURIMU I PURIMSKIM OBIČAJIMA u međuratnom razdoblju Koprivnice danas se ne zna puno, zato što je židovska vjerska zajednica u našem gradu zbrisana u holokaustu. O Purimu i purimskim običajima u drugoj polovici 20. stoljeća, osobna sjećanja na Purimske zabave u kojima je sudjelovao kao desetogodišnji dječak, zabilježio je primarijus dr. Krešimir Švarc, liječnik, ravnatelj bolnice, gradonačelnik i dugogodišnji predsjednik Židovske općine Koprivnica. Purim (hebrejski sudbina; armejski bacanje kocke) židovski je blagdan koji se slavi 14. adara kao spomen na spašavanje Židova od pokolja u perzijskom zatočeništvu. Osim priče o odabranoj kraljici Esteri, nećakinji jednog od vođe židovskog naroda Mordokaja, neprijatelja židovskog naroda i zavjerenika Hamana, srednjovjekovnim maskeratama i suvremenom izraelskom karnevalu s maskiranim balovima, Purim je namijenjen djeci. Djeca se maskiraju i tako prenose poruku kako ništa nije onako kako izgleda, a ono što se čini lošim, zapravo bi moglo biti dobro. U vrijeme Purima obavezno se daruje cedak (treba darivati barem dvije osobe), djeca se mole, slušaju Esterin svitak o Hamanovoj uroti (slušanje megile) i uživaju u purimskim šalama. Na spomen Hamanovog imena se stvara buka pomoću čegrtaljki (drvene igračke koje se vrte i stvaraju buku) i lupa se nogama o pod da se nadjača zvuk njegovog zlog imena, a posebna poslastica vesele blagdanske gozbe su – Hamanove uši – trokutasti domaći kolači punjeni voćem ili orasima koji se kao poklon prijateljima (mašloah manot) u obliku hrane šalju po prijatelju.
Ove godine Purim pada od zalaska sunca 6. ožujka do noći 7. ožujka 2023. (Židovska godina je 5783.) pa je prilika podijeliti recept za Hamentaschen (kod nas se zovu i Hamanove uši) poslasticu koja se priprema u ovo doba godine. Ovi trokutasti slatki kolačići punjeni voćem zapravo bi trebali predstavljati Hamanov trorogi šešir.
Recept za Hamanove uši
¾ šalice maslaca
¾ šalice šećera
2 jaja
2 žlice soka od naranče
2 šalice bijelog brašna
1 – ½ šalice pšeničnog brašna
2 žličice praška za pecivo
1 žličica cimeta
2 žličice naribane narančine korice
pekmez (od šljiva ili marelice)
Maslac i šećer dobro pomiješajte (može i mikserom), uz miješanje postepeno dodajete jaje i ostale sastojke; brašno, prašak za pecivo, cimet, narančinu koricu i na kraju pola šalice brašna. Tijesto stoji pokriveno preko noći. Idući dan se tanko razvuče između dva lista pergament papira posutog brašnom. Čašom se izrežu krugovi od 8 – 12 cm. U sredinu svakog kruga se stavi žlica nadjeva, nakon čeka se stranice presavijaju tako da se dobije trokut. Zadnji stranica trokuta mora se zataknuti ispod prvog da se nadjev ne razlijeva. Tradicionalni nadjevi su mak, suhe šljive i marelice, marmelade od šljiva, marelica, naranči (danas može i Nutella!). Peče se na 350 stupnjeva 15 – 20 minuta dok ne porumeni, ali prije nego nadjev prokuha.
Kako je idući tjedan vrijeme Purima, isprobajte stari aškenaski recept i uživajte u okusima i muzejskoj priči koju je moguće pročitati iz naoko efemerne vernakularne fotografije pohranjene u staroj fototeci Muzeja grada Koprivnice.
Izvor: Purimska zabava – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)