Umjetnina tjedna: Pozdrav od Krampusa
Naziv predmeta: dopisnica; sredstvo komunikacije
Naslov predmeta: Karta dopisnica : Pozdrav od Krampusa
Autorica sadržaja dopisnice: Slava Klobučar (1868. – 1952.) učiteljica iz Zagreba
Materijal izrade: papir
Tehnika izrade: umnožavanje, tisak, litografija u jednom tonu
Država nastanka: Hrvatska // Habsburška Monarhija (1745. – 1918.) / Austro-Ugarska Monarhija (1867. – 1918.).
Mjesto nastanka: Zagreb
Stilsko razdoblje: početak 20. stoljeća; secesija
Godina nastanka: 1905.
Mjere (mm): visina 100, širina 150
Naziv zbirke: Zbirka razglednica
Signatura; oznaka: 9433 (verso)
Inv. broj RAZ-16931
Opis predmeta: KARTA DOPISNICA iz Zbirke razglednica Muzeja grada Koprivnice dio je ostavštine Milke Popović Živković iz Koprivnice. Radi se o primjeru dopisnice s početka 20. stoljeća iz privatne zbirke starih razglednica koje su u posjed Muzeja grada Koprivnice došle otkupom ostavštine 1960. godine. Dopisnica Gruss vom Krampus primjer je ranog secesijskog foto kolaža s motivom Krampusa i djeteta dječjim motivom uz kojeg je prikazan Krampus, zli pratitelj Svetog Nikole, mitsko čudovište iz pretkršćanske tradicije. Kartu dopisnicu odabrala je i poslala 4. prosinca 1905. Slava Klobučar iz Zagreba Agnezi Živković u Koprivnicu. Zagrebačka učiteljica Viktorija Slava Klobučar (1868. – 1952.) bila je prijateljica Agneze Živković, supruge koprivničkog trgovca i gradonačelnika te pomajke Milke Popović Živković (-), s kojom je razmjenjivala pisma i dopisnice što je među obrazovanim gospođama na prijelazu 19. u 20. stoljeće bio uobičajeni oblik komunikacije i razmjene informacija. Upravo zahvaljujući Slavi Klobučar i njezinoj dopisnici danas možemo ispričati muzejsku priču o Krampusu, čudovištu s kojim su u adventsko vrijeme plašili nestašnu djecu koja su se po mišljenju odraslih nedolično ponašala.
Kulturno-povijesni okvir: Legenda o Krampusu pripada legendama srednjoeuropskog kulturnog kruga, a govori o demonskom čudovištu, polu-kozi pola-čovjeku, koje u vrijeme Adventa i oko Nikolinja (6. prosinca) kažnjava djecu koja su se loše ponašala tokom godine. Krampus je čudovište koje prati Svetog Nikolu, potječe iz njemačkog govornog područja, njegovo ime dolazi od njemačke riječi Krampen. kandža. Pretpostavlja se kako je Krampus bio dio poganskih rituala vezanih uz zimski solosticij,a a prema jednoj od legendi on je Hel, sin nordijskog boga podzemlja. Širenjem kršćanstva, lik Krampusa radi ikonoloških sličnosti povezuje se s likom Sotone, odnosno vraga, iako je katolička crkva takve analogije neuspješno pokušavala zabranjivati. Unatoč naporima crkve Krampus se povezivao s Adventom i Božićnim običajima te postao nerazdvojni pratitelj Svetog Nikole. Krampus i Sveti Nikola dolaze navečer 5. prosinca, na Krampusov noć (Krampusnacht), Dok Sveti Nikola dobroj djeci u čizmice ostavlja darove, slatkiše i naranče, nestašna djeca dobivaju šibu, a legenda veli da tu noć Krampus zločestu djecu mlati štapom ili šibom (u tom kontekstu je i značenje poslovice Batina je iz raja izašla! koja danas više nije popularna pedagoška mjera kao što je to bila na prijelazu 19. u 20. stoljeće) Naturalizam narodne adventske drame i živog kazališta vezanog iz godišnje običaje, išao je tako daleko da je tvrdio kako u nekim slučajevima Krampus djecu pojede ili odnese u podzemlje, odnosno u kršćanski Pakao, tako da su djeca sa zebnjom i strahom čekala buđenje ujutro 6. prosinca i na Nikolinje trčala do svojih očišćenih čizmica koje su večer prije stavila u prozor, a ujutro tražila svoje darove i šibe. Krajem 20. stoljeća srednjoeuropski kulturni krug nastoji očuvati svoju kulturnu baštinu, tako da su običaji vezani uz Krampusa, Krampusove staze i noćno trčanje uz ispijanje alkohola i plašenje ljudi koji se zateknu na ulici u Krampusovu noć, postalo sve popularnije u Austriji i Njemačkoj, dok je prodaja pozlaćenih ukrašenih šiba dio globalne komercijalizacije Božićnih blagdana.
Izvor: Karta dopisnica : Pozdrav od Krampusa – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
