Umjetnina tjedna Matija Skurjeni: Gornji grad

Autor: Matija Skurjeni
Naziv predmeta: grafika
Naslov: Gornji grad
Datacija: 1967. godina
Država nastanka: Hrvatska
Grad nastanka: Zaprešić
Tehnika / materijal: serigrafija, otisak / papir
Dimenzije (visina x širina): 415 x 590 mm
Signatura: donji desni kut Skurjeni 1967.
Naziv zbirke: Zbirka naivne umjetnosti
Inventarna oznaka: MGK-HLB-569

Matija Skurjeni (14. 12. 1898., Veternica pokraj Zlatara, Hrvatsko Zagorje – 4. 10. 1990., Zaprešić) nakon demobilizacije završio je soboslikarski zanat te radio u rudniku i na željeznici što će se reflektirati na likovno stvaralaštvo. Karakterizira ga pomno ocrtavanje unutrašnjeg osobnog svijeta, svijeta podsvijesti, potisnutog, trauma, snoviđenja. Poetiku odlikuje niz grafizama i točkastih zona, atipičnih arhitektonskih rješenja uz napuštanje realnih proporcija i perspektive, s naznakama aluzivnosti i simbolizma.

Životne okolnosti i poslovi (rudnik, soboslikarstvo, željeznica) oblikovali su tematski registar Skurjenijeva stvaralaštva, dok je za likovno sazrijevanje presudno djelovanje Radničkog KUD-a željezničara Vinko Jeđut gdje dobiva prvo formalnije obrazovanje. Od naučenog realizma odmiče se zahvaljujući savjetima Dimitrija Bašičevića koji mu daje početni impuls za istraživanje fantastičnog i snovitog u grafikama iz zajedničke grafičke mape Eulalija s tipičnim grafizimima, osebujnim stilizacijama, pedantnim i minucioznim oblikovanjem linije kao osnovnog izražajnog sredstva, a što se očituje i u prizoru Gornjeg grada. Jasne i čvrste linije tvore volumene prepoznatljive zagrebačke gornjogradske arhitekture raspoređene u nekoliko horizontalnih planova ritmiziranih ponekim vegetabilnim motivom – vertikalom drveća. Ljudske figure raštrkane u parovima ili manjim skupinama razigravaju kompoziciju i intrigiraju oko promatrača i vode ga kroz labirint ulica i poznatih znamenitosti. Igra praznog i punog stvara atmosferu prozračnosti ulica i zbijenosti predstavljenih zdanja. Gusti prepleti ravnih ili blago valovitih linija tvore pregradne zidove (Kamenita vrata), oplatne opeke, krovne crijepove ili ornamentiku pojedinih arhitektonskih elemenata (vrata) dok se ostatak predstavlja čistoćom bjeline omeđenom tek jednostavnom neprekidnom obrisnom linijom.

U kasnijim slikama linije postaje sve više eterična i pretvara se u niz kratkih crtica koje tvore vibrantnu i titravu površinu. Tematski se slike oslobađaju stega i prikazuju hibridne forme, spojeve ljudskih i životinjskih obilježja, erotske aluzije, bajkovite prizore u često izduženim proporcijama i fantazmorgičnim vizijama zahvaljujući poticaju hrvatskog nadrealista i Skurjenijeva prijatelja Radovana Ivšića. U komentarima zbivanja i kritici društva i svijeta Skurjeni zadržava dječju radoznalost, humoresku i ludizam koji stvaraju začudnu lakoću i osmijeh unatoč tragičnim konotacijama.

Više o stvaralaštvu Matije Skurjenija saznajte kroz aktualnu izložbu u Galeriji naivne umjetnosti (koje je i ova grafika dio) gdje se Mistični sanjar nadrealnih vizija predstavlja do kraja ovog tjedna (do 6. 11.) kroz 24 umjetnine iz fundusa Muzeja Matije Skurjenija u Zaprešiću i privatne obiteljske zbirke, među kojima su najzastupljenija ulja na platnu uz nekoliko crteža i serigrafija, uz fotodokumentaciju i slikarski pribor umjetnika iz privatne zbirke obitelji Skurjeni.

Izvor: Matija Skurjeni: Gornji grad – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)

Skip to content