Autor: Franjo Filipović
Naziv predmeta: slika
Naslov: Mlaci
Država nastanka: Hrvatska
Grad nastanka: Gola
Datacija: 1964. godina
Tehnika / materijal: ulje / staklo
Dimenzije (visina x širina): 405 x 590 mm
Signatura: donji desni kut F. Filipović / 1964
Naziv zbirke: Zbirka naivne umjetnosti
Inventarna oznaka: MGK-HLB-424
FRANJO FILIPOVIĆ (2. 10. 1939., Gola – 1. 6. 2015., Gola) odrasta u zemljoradničkoj obitelji pa odmalena pomaže roditeljima u domaćinstvu i na polju. Slikati i izlagati počinje 1946. godine te je priznat kao jedan od prvih pripadnika 2. generacije Hlebinske škole. Život je proveo u rodnoj Goli, a slikati počinje pod utjecajem rođaka Martina Mehkeka i Ivana Večenaja. Stoga ne čudi da u njegovim slikama susrećemo svakodnevicu arhaičnog sela obilježenu izrazitom dramatikom i ekspresionizmom u koloritu te naglašenim stilizacijama kojima ponekad narušava, karikira ljudske proporcije dovodeći ih do burleske. Sedamdesetih godina dramatika i groteska slabe, a jačaju lirska obilježja prepoznatljiva u romantičnim, idiličnim scenama svijetlog kolorita i blagih tonskih pretapanja. U to vrijeme sve se manje bavi poljoprivredom i u potpunosti se posvećuje slikarstvu. Između ostalog, pamtit će se po iznimnim prikazima mrtvih priroda koje u pozadinskom planu povezuje s pejzažima, ponekad ih dovodeći do paradoksa spajajući ljetne plodove sa zimskim krajolikom.
Iako najvećim dijelom predstavlja stvaralaštvo danas aktivnih autora, trenutno aktualna izložba u Galeriji naivne umjetnosti predstavlja i dio fundusa Zbirke naivne umjetnosti. Među njima Mlaci Franje Filipovića imaju svije mjesto ne samo radi manje obrađivane teme mlaćenja žita, već i zbog likovnih posebnosti. Simetrična kompozicija fokusirana je na četiri figure različitih impostacija koje dinamiziraju prikaz. Figure otkrivaju gradnju autentičnog stila temeljenog na plošnom tretmanu elemenata često shematiziranih, svijetlim koloritom, blagim jedva nazirućim konturiranjem, kojeg razvija od 1950-ih godina, a u 1960-ima potvrđuje i ustabiljuje. Ritam se nastavlja izmjenom koloriranih ploha pri čemu je središnja bijela boja konstanta svih prikazanih figura koje se međusobno povezuju jarkim tonovima tople crvene, plave i smeđe boje. Različiti tonaliteti stvaraju dojam dubine i dimenzioniraju likove u pokretu. Živost prizora naglašena je prevlašću žarke žute boje žita koja se posebno ističe zaigranom „razbacanošću“ prednjeg plana u zanimljivom prepletu čistih linijskih formi i oblika klasja.
Klas žita osnovna je namirnica za proizvodnju kruha čije izvedenice u likovnim djelima, ali i kroz prikaze svakodnevnih i blagdanskih stolova, odnosno tipova kruha.
Izvor: Karta dopisnica : Pozdrav od Krampusa – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
