Autor: Fedor Malančec
Naslov predmeta: Moja mama (milostiva Draga Malančec)
Naziv predmeta: slika
Materijal / tehnika: platno / ulje
Država nastanka: Hrvatska
Mjesto nastanka: Koprivnica
Godina nastanka: 1918.
Mjere: 600 x 480 mm
Naziv zbirke: Zbirka Vladimira Malančeca
Inv. broj: MGK 5558
Ovaj slikar rođen u Koprivnici 1902. godine bio je najmlađe od troje djece uglednog bračnog para – Matije Malančeca (odvjetnik i gradonačelnik) i Drage Debić (kasnije Malančec, rođene u Zagrebu, članice građanske obitelji). Upravo je ona, Draga Malančec, poticala svoju djecu na umjetničku edukaciju i stvaralaštvo, unoseći u Koprivnicu na taj način dio života velikog grada (Zagreba). Najstarije dijete obitelji Malančec bio je Vladimir, kolekcionar umjetnina i nasljednik advokature koja je bila smještena u prizemlju njihove obiteljske kuće u središtu Koprivnice, a sestra Mira Malančec bila je pijanistica koja je diplomirala na glazbenom konzervatoriju u Beču. Fedor je Malu realnu gimnaziju završio u Koprivnici (danas Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski), a onda odlazi u Zagreb gdje je završio 2. realnu gimnaziju gdje mu je među ostalima likovni predavao Rudolf Krušnjak, preko supruge bio povezan s Koprivnicom i obiteljski prijatelj. Tijekom školske godine obojica su boravili u Zagrebu, a ljeta su provodili u Koprivnici povremeno zajedno slikajući u prirodi. Fedor je išao u razred s Krstom Hegedušićem čija se veza s Podravinom bilježi kroz njegov život i kasnije boravke u Hlebinama, a njih dvojica družili su se i tijekom praznika. U vrijeme boravka u Zagrebu, Fedor je često odlazi na koncerte i tako je nastao njegov poznati ciklus – Iz zagrebačkog koncertnog života. Ciklus je predstavljen na izložbi u Galeriji Koprivnica u programu Noći muzeja 2017. godine. Satove slikanja davao mu je i Menci Clement Crnčić, a kasnije je slikarsko obrazovanje nastavio u Beču, Parizu i Gdanjsku. Završio je ipak i tehnički fakultet i zaposlio se u Pošti i Telegrafu u Zagrebu gdje je radio do odlaska u mirovinu (prijevremenu) i tada ponovno počinje intenzivno slikati. Postaje slikar i aktivan član brojnih umjetničkih organizacija i udruženja. Izlagao je u zagrebačkom Salonu Urlich 1943. godine, a nakon te prve izložbe slikarstvom se bavi do kraja života. Izlagao je u Zagrebu, Krapini, Koprivnici, Frankfurtu, Stuttgartu, ali i nekim gradovima u Nizozemskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Imao je tridesetak samostalnih izložbi, a njegov je rad predstavljen i na brojnim skupnim izložbama. Umro je u Zagrebu 1985. godine.
Malančec je bilježio svakodnevni život u maniri neoklasicizma, slika krajolik, prizore grada – prema stvarnosti i prema prikazima iz prošlih faza razvoja grada te portrete suvremenika, članova obitelji, istaknutih pojedinaca ili čak i događaja i situacija iz društvenog života. Među ranijim je radovima je i portret majke – milostive Drage Malančec. Djelo je to srednjeg formata u kojem se jasno vidi utjecaj njegovih učitelja slikarstva, Rudolfa Krušnjaka i osobito Mencija Clementa Crnčića. Svjetla pozadina u kojoj sivilu vedrinu daju nježni potezi modre i ružičaste otkriva portret mlade žene u bluzi sašivenoj u kombinaciji bijele i plave tkanine s ukrasnom iglom na ovratniku i bijelim gumbima koji dodatno naglašavaju male biserne naušnice, a njih pak otkriva duga kosa podignuta u visoku punđu. Mali neočekivani zaokret je u poziciji glave jer je Malančec odabrao prikaz tijela enface, a glava je postavljena u profil. Dob majke i odjeća koju nosi dopuštaju nam da sliku datiramo u 1918. godinu iako postoji mogućnost i da je ona slikana nešto kasnije prema fotografiji iz prve četvrtine 20. stoljeća.
Izvor: Fedor Malančec: Moja mama – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
