Autor: Neutvrđeni fotograf
Naslov predmeta: Dagerotipija iz obitelji Šestak (majka i dijete)
Naziv zbirke: Zbirka fotografija i foto albuma
Naziv predmeta: dagerotipija
Materijal izrade: bakreni lim presvučen srebrom, dagerotipija
Tehnika izrade: umnožavanje, rani fotografski proces
Država nastanka: Austrijsko Carstvo (1804. – 1867.)
Mjesto nastanka: Prag
Stilsko razdoblje: kasni bidermajer
Godina nastanka: 1853.
Mjere (mm): visina 107, širina 80
Signatura: nema
Inv. broj ZFFA-15123
Opis predmeta: Dagerotipija iz Zbirke fotografija i fotografskih albuma Muzeja grada Koprivnice dio je obiteljske ostavštine koprivničkog skladatelja Tome Šestaka (1852-1921) iz Koprivnice. Radi se o primjeru dvostrukog studijskog portreta majke i djeteta koji pripada najranijoj studijskoj fotografiji polovice 19. stoljeća. Dagerotipija neutvrđenog praškog dagerotipiste iz obitelji Šestak je dvostruki studijski portret snimljen poslije 1850. godine. S obzirom na podatak koji navodi dr. Leander Brozović u muzejskom dnevniku prema kazivanju Oskara Šestaka, beba na dagerotipiji je Tomo Šestak, rođen u Pragu 1852. godine. Navedeni podatak i starost djeteta na slici navodi nas na zaključak kako je fotografija snimljena 1853. godine, što je prilično precizno datiranje najranije fotografije. Dagerotipija nije bila dostupna širim slojevima pa posredno možemo zaključiti kako je koprivnički kapelan i skladatelj Tomo Šetak rođen u imućnoj praškoj građanskoj obitelji. Dagrerotipija je u Koprivnicu došla iz Praga 1783. godine nakon što je Šetak dobio namještenje na međunarodnom javnom natječaju. U fundus Muzeja grada Koprivnice stigla je sredinom 20. stoljeća, u prvim godinama muzejskog djelovanja zahvaljujući dr. Leanderu Brozović koji ju je akvizirao 12. svibnja 1953. godine. Dagerotipija je poklon sina Oskara Šestaka koji ju je muzeju poklonio prilikom preseljenja iz Koprivnice u Krapinu.
Kulturno-povijesni okvir: Dagerotipija iz obitelji Šestak sredinom 19. stoljeća bila je skupocjena, a danas je posebno rijetka i dragocjena. Kao umjetnički proces koji se snimao u umjetničkom ateljeu, nije ušla u široku komercijalnu upotrebu, njeni su ljubitelji i naručitelji bili imućniji kolekcionari obiteljskih portreta, uglavnom plemićkog i građanskog sloja. Zahvaljujući dolasku Tome Šestaka u Koprivnicu 1873. godine, u Zbirci fotografija i foto albuma Muzeja grada Koprivnice čuva se nekoliko fotografija koje su iz obiteljske ostavštine Muzeju grada Koprivnice poklonila njegova djeca, sin Oskar i kći Zdenka. Radi se o vrijednim portretima koprivničkih građana druge polovice 19. stoljeća iz fonda Brozović o kojima je dr. Leander Brozović u vrijeme svog djelovanja vodio posebnu brigu.
O povijesnom procesu: Dagerotipija je rani povijesni proces izrade fotografske slike. Radi se o prvom praktički primjenjivom fotografskom postupku dobivanja trajne slike u vidu direktnog pozitiva na ploči od srebra ili posrebrenog bakra (kao što je to slučaj s dagerotipijom iz obitelji Šestak). Proces je 1837. godine izumio Louis Jacques Mandé Daguerre (1787. – 1851.) u suradnji s Joseph Nicéphor Niépceom (1765. – 1833.) te ga usavršio i patentirao. U Europi se tehnika koristila dvadesetak godina, od 1839. do 1860., dok je u Americi bila popularna sve do osmog desetljeća 19. stoljeća. Dagerotipska ploča se u mraku izlagala jodnim parama, osvjetljavala u cameri obscuri, nakon čega je na fotoosjetljivom sloju srebrnog jodida latentna slika razvijana izlaganjem parama živog srebra (žive) drugog važnog metala u povijesti fotografije. Trajnost latentne slike postizala se namakanjem ploče u otopini kuhinjske soli; natrij-klorida (NaCl) ili sumpor-dioksida (SO2). Slika se nije mogla umnožavati, a površina je bila vrlo osjetljiva. Izlagala se u drvenim, baršunom obloženim kutijicama sa staklom i poklopcem, a njena osjetljivost je jedan od razloga zašto su dagerotipije u muzejskim zbirkama rijetke i izuzetno vrijedne.
Izvor: Dagerotipija iz obitelji Šestak (majka i dijete) – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
