Suradnja Muzeja i udruge PAB
Tijekom listopada i početka studenog Muzej grada Koprivnice je u suradnji s udrugom Podravska arheološka baština proveo dva dvotjedna arheološka istraživanja na prostoru Podravine, jedno u Draganovcu, a drugo na položaju Dedanovice kod Hlebina. Nositelj projekta bila je udruga PAB, a sredstva za realizaciju oba programa osigurana su primarno od strane Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije te djelomično od strane udruge PAB i Muzeja grada Koprivnice. Cilj oba iskopavanja bilo je istraživanje kasnoantičkog razdoblja na prostoru Podravine koje je jedno od najturbulentnijih, ali i najmanje poznatih perioda u proučavanju povijesti i arheologije kontinentalne Hrvatske.
Lokalitet Draganovec nalazi se uz Radničku cestu na početku mjesta Draganovec. Prvi je puta istraživan 1980. godine, a temeljem tada prikupljenih podataka prepoznat je kao položaj antičke posteje Piretis koja se nalazila na glavnom magistralnom putu koji je povezivao Ptuj (Petovio) s Osjekom (Mursom). Iako istraživanja položaja 1981. godine nisu urodila željenim plodom ona koja je Muzej grada Koprivnice ponovno pokrenuo 2021. godine jesu. Naime, tijekom prošlogodišnjih je istraživanja u podnožju položaja istražena još jedna ranosrednjovjekovna radionica za taljenje željezne barske rude, ali i dvije kasnoantičke kuće na padini uzvišenja. Temeljem nalaza dviju kasnoantičkih kuća, ali i novih terenskih pregleda položaja, postavljena je ovogodišnja sonda, također na padini uzvišenja. Rezultati istraživanja su u najmanju ruku bili izvanredni. Najstariji horizont koji je otkriven vezan je uz funkcioniranje antičke postaje. Uz tu fazu, osim nadzemnih struktura definiranih stupovima te plitkim rovovima koji su izlazili iz okvira sonde, i u ovoj ih se fazi istraženosti lokaliteta još ne može interpretirati, vezana je kovačka radionica sa sačuvanim ostacima poluukopane peći oko koje se nalazio radni prostor. Da se zaista radi o kovačkoj radionici u kojoj su popravljani i izrađivani željezni predmeti svjedoči specifičan tip zgure / troske koja sadrži velike količine fosfora u sebi, koji potječe iz pijeska koji je korišten za procese kovačkog varenja. Keramički materijal pronađen unutra radionice ima širi vremenski raspon, između 3. i 5. stoljeća, tako da će se pouzdanija datacija funkcioniranja radionice moći znati tek nakon provedenih analiza nad prikupljenim uzorcima ugljena. Iduću fazu funkcioniranja lokaliteta čini cjelina kuće s dvije peći, kojima je pridružena i manja peć zasad nepoznate namjene. Ono što je značajno u sklopu navedene cjeline jest činjenica da su unutra kuće utvrđene dvije zapune koje svjedoče o dvama korištenjima prostora, a oba su vezana uz vrijeme kasnog 6. i kroz 7. stoljeće. Spomenute peći su različitih tipova i zbog svoje blizine nisu zasigurno funkcionirale u isto vrijeme. U slučaju prve radi se o manjoj jednostavnoj peći / otvorenom ložištu na kojem se mogla i pripremati hrana i ispeći keramička posuda. Drugi tip peć je specijalizirana keramička peć s ukopanim predvorjem i kupolom koja je sačuvana gotovo u cijelosti. Osim činjenice da se radi o specijaliziranoj peći kakve se pronalaze rijetko, ali i tada u sklopu gospodarskih dijelova značajnijih urbanih cjelina, radi se o specifičnom podtipu peći koji nema rešetku unutar kupole na kojoj se posude peku (ispod rešetke je ložište), već se posude peku u središnjem dijelu kupole, na dnu, u razini s ložištem.
Istraživanjem drugog lokaliteta, Hlebine – Dedanovice, na svjetlo dna izašli su jednako vrijedni nalazi, iz otprilike istog razdoblja. Dedanovice su u stručnu literaturu uvedene zahvaljujući terenskim pregledima Miralema Alečkovića iz Hlebina. Radi se o višeslojnom lokalitetu na kojem su utvrđeni tragovi naseljavanja iz kasnog brončanog doba, antike, kasne antike te ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Lokalitet je prvi puta istraživan u sklopu projekta TransFER (2017. – 2021.), pod vodstvom dr. sc. Tajane Sekelj Ivančan iz Instituta za arheologiju, a ovogodišnja su istraživanja činila nastavak radova započetih 2018. godine. Tijekom njih istražene su dvije arheološke sonde u kojima su pronađeni novi dijelovi naselja te iznimno veliki radni prostor, površine preko 60 m², vezan uz sekundarnu obradu spužvastog željeza, procesu tijekom kojeg se komad spužvastog željeza, dobiven taljenjem željezne barske rude, dodatno pročišćava, prije nego što ga kovač preuzima kako bi iz njega oblikovao predmet. O značaju prikupljenih nalaza i istraženih struktura tijekom ovogodišnjeg, ali i istraživanja 2018. godine, govori činjenica da se radi o jedinstvenom lokalitetu na prostoru Republike Hrvatske na kojem su utvrđene i istražene peći za sekundarnu obradu spužvastog željeza, te iznimno velik radni prostor vezan uz njih. Osim toga, činjenica da je radni prostor koji je tijekom ove sezone istražen bio u potpunosti pokriven naslagama naplavine iz obližnjeg meandra Drave omogućila je da se on u potpunosti sačuva od radova vezanih uz poljoprivrednu obradu tla, čime je po prvi puta u cijelosti istražena arheološka cjelina na prostoru Podravine koja prethodno nije djelomično uništena oranjem (unatoč tome poljoprivredna obrada ujedno i omogućava pronalazak arheoloških lokaliteta budući da njome arheološki nalazi iz objekata dospijevaju na površinu). U konačnici, kada se svemu navedenom pribroji i činjenica da je u sklopu ovogodišnjih, ali i radova provedenih 2018. godine, istraženo i istovremeno naselje, a sve datira u vrijeme 7. stoljeća, onda znamo da se radi o zaista jedinstvenom arheološkom lokalitetu u Republici Hrvatskoj.
Osim zahvale Gradu Koprivnici i Koprivničko-križevačkoj županiji što su prepoznali vrijednost ovih programa te osigurali glavninu financijskih troškova za njihovu realizaciju, ovim putem se još jednom zahvaljujemo Đurđi Potočnjak i Mariu Lovničkom za suglasnost za provedbu iskopavanja u Draganovcu te obitelji Belec iz Hlebina za suglasnost za provedbu iskopavanja na lokalitetu Dedanovice. Bez njihove pomoći, susretljivost i razumijevanja ovi rezultati ne bi bili mogući.
Fotografije:
1 – 12 Istraživanje lokaliteta Draganovec – Piretis
13 – 21 Istraživanje lokaliteta Hlebine – Dedanovice
Izvor: Suradnja Muzeja i udruge PAB – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
