Promovirana monografija Hrvatski film u 21. stoljeću Ive Rosande Žigo i Zlatka Vidačkovića
Pročelnica Odsjeka za medije i komunikaciju te Voditeljica poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija, izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo, u koautorstvu s dr. sc. Zlatkom Vidačkovićem autorica je znanstvene monografije Hrvatski film u 21. stoljeću – Dugometražna igranofilmska produkcija i dnevna novinska filmska kritika od 2001. do 2022. godine.
Promocija monografije održana je 6. rujna 2023. godine u Foajeu HNK u Zagrebu, a uz voditeljicu Doru Fišter, promociju je i vodio urednik knjige Željko Anzulović, koji je dao uvodnu i završnu riječ o samoj knjizi. Kroz 12 poglavlja predstavljeno je 190 hrvatskih dugometražnih igranih filmova, a sintetizirane su i komentirane 664 novinske filmske kritike.
O monografiji su govorili i recenzenti dr. sc. Bruno Kragić i dr. sc. Nikša Sviličić te sami autori. Kragić je istaknuo da je riječ o knjizi koja puno govori ne samo o hrvatskom filmu nego i hrvatskoj filmskoj kritici, te da su joj najveće vrijednosti pridonošenje općoj filmskoj kulturi, objektivnost prikaza naše filmske kritike te otvaranje potencijala samim kritičarima da osvijeste vlastite teze. Sviličić je kazao da je monografija, promatrajući film kao društveni korektiv i kao medij odnosno kao interpretatora društveno-kulturne zbilje, istinski kreativno i analitičko djelo, vrlo dobro zaokruženo, koje je u srž pogodilo percepciju, recepciju i tajming.
Monografijom se nastojalo dati sveobuhvatni, sintetski pregled hrvatskoga dugometražnoga igranoga filma u 21. stoljeću te se u njoj filmu prvenstveno pristupilo kao masovnom mediju, njegovim komunikacijskim, kulturološkim i uopće društvenim osobitostima, a ne kao klasičnoj filmološkoj studiji, u prvom redu usmjerenoj analizi i predstavljanju stilskih, estetskih osobitosti filmske umjetnosti, istaknula je autorica izv. prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo. Filmovi koji nastaju na temeljima književnog predloška zanimljivi su iz razloga što njihovo tumačenje i razumijevanje uvijek poziva na komparativnu analizu. Tradicija ekranizacija književnosti na hrvatskom filmu seže u same začetke hrvatske kinematografije. Međutim, ono što je za razdoblje obuhvaćeno ovom knjigom osobito zanimljivo jest činjenica da je od 190 filmova, njih čak 48 nastalo prema djelima hrvatskih književnika, dva prema kazališnim predstavama čiji dramski tekst prethodno nije objavljen kao knjiga, a tri su nastala prema djelima stranih pisaca, zaključila je Rosanda Žigo.
Dr. sc. Vidačković ističe kako knjiga nije PR hrvatskog filma nego teži objektivnom sagledavanju suvremene hrvatske kinematografije sa svim njenim usponima i padovima, detektira izazove s kojima se ona suočavala i trendove koji su je obilježili te opisuje njen kvalitativni i kvantitativni rast. Također, nije autorska, subjektivna, filmskokritičarska knjiga nego je znanstvena i sintetska. U monografiji se udružuju društvene, preciznije informacijske i komunikacijske znanosti – od filmskih kritika kao novinarskog žanra i filma kao masovnog medija i njegove društvene uloge, do humanističkih znanosti – filmologije kao znanosti o umjetnosti, prvenstveno u poglavlju o žanrovima, i kroatistike u poglavlju o ekranizacijama hrvatskih pisaca stoga nije samo komunikološka ili samo filmološka, ona je multidisciplinarna. Valorizacija kritičara je ono što daje detaljnu krvnu sliku jedne kinematografije, ono što donosi analizu svih aspekata nekog filma, ono što ukazuje na vrline i mane koji film čine umjetničkim djelom ili šundom, i na taj način knjiga pomaže kinematografiji da bude sve bolja jer ukazuje na važnost filmske kritike, a znanstvenim istraživačima daje građu za analize, usporedbe i komentare.
Nakladnici monografije su Umjetnička organizacija Metropolis (MET) i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) a objavljena je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i HAVC-a.
Tekst: Nina Šešić Mežnarić
