Predmet tjedna: Zlatni forint Žigmunda Luksemburškog

Naslov: Zlatni forint Žigmunda Luksemburškog
Materijal / tehnika: zlato / kovanje
Dimenzije (mm): pr. 19,5
Opis: Avers: Četverostruku štit Mađarske unutar kruga bisera. Po dva polja u štitu imaju prikaz arpadskih pruga i brandenburških orlova. Oko kruga bisera natpis  + SIGISMVNDI · D · G · R · VNGARIE (Sigismund, milošću Božjom, kralj Mađarske). Revers: Sveti kralj László (Ladislav) Mađarski s plaštom preko leđa, lepršavomn bradom i krunom oko koje je krug bisera. U desnoj ruci drži sjekiru, a u lijevoj zemaljska kuglu s križem. Lijevo i desno od lika je po jedna šesterokraka zvijezda. Oko njega natpis S · LADISL AVS · REX (Sveti kralj László / Ladislav).
Zbirka: Zbirka numizmatike
Inventarna oznaka: MGK 23487

U ovotjednoj rubrici predstavljamo još jedan predmet koji je 2020. godine Muzeju grada Koprivnice poklonio Branimir Herak, a koji je bio dio numizmatičke zbirke njegova oca, Marinka Heraka. Radi se o zlatniku vrijednosti 1 forinta, kovanog između 1387. i 1401. godine, rimsko-njemačkog cara te ugarsko-hrvatskog i češkog kralja Žigmunda Luksemburškog. Ujedno, radi se o najvećoj nominali, tj. vrijednosti pojedinačnog komada novca u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Iako se za komade novca iz privatnih kolekcija često ne zna podrijetlo, tj. mjesto nalaza, s ovim predmetom to nije slučaj. Naime, novac je pronađen u koritu potoka Jagnjedovac u podnožju utvrde Kamengrad.

Na prednjoj strani novca nalazi se četverostruki štit Mađarske unutar kruga bisera. Po dva polja u štitu imaju prikaz arpadskih pruga i brandenburških orlova. Oko kruga bisera teče natpis  + SIGISMVNDI · D · G · R · VNGARIE (Sigismund, milošću Božjom, kralj Mađarske). Na stražnjoj strani novca nalazi se Sveti kralj László (Ladislav) Mađarski s plaštom preko leđa, lepršavom bradom i krunom oko koje je krug bisera. U desnoj ruci drži sjekiru, a u lijevoj zemaljsku kuglu s križem. Lijevo i desno od lika je po jedna šesterokraka zvijezda. Oko njega natpis S · LADISL AVS · REX (Sveti kralj László / Ladislav). Iako se opisani prikaz prednje i stražnje strane novca nalazi na velikom broju novca ovog tipa (i vrijednosti) oni se primarno međusobno razlikuju po oznakama lijevo i desno od lika Svetog Ladislava na stražnjoj strani novca. No, ono što im je svima zajedničko je iznimno visok postotak zlata: .986 / 1.000.

Žigmund, tj. Sigismund Luksemburški bio je sin njemačkog cara Karla IV. Rođen je 14. veljače 1368. godine u  Nürnbergu. Za ugarsko-hrvatskog kralja okrunjen je 1387. godine, prethodno oženivši mađarsku kraljicu, Mariju Anžuvinsku. Godine 1411. postaje njemačkim kraljem, a 1419. češkim kraljem. Iako je već 1411. godine primio titulu „Kralja Rimljana“, koja je vodila prema tituli cara Svetog Rimskog Carstva, tu je titulu primio tek 1433. godine. Umro je 1437. godine. Iako je kao hrvatsko-ugarski kralj vladao čak 54 godine, njegova jedina legitimna nasljednica bila je Elizabeta Luksemburška iz njegova drugog braka s Barbarom Celjskom. Nakon Žigmundove smrti Elizabeta je  kraljevstvom vladala ne kao prijestolonasljednik, već kao supruga Alberta II.

Iako je učestala činjenica da se na prostoru utvrda pronalaze novci povezani s vladarima koji se izmjenjuju na prijestolju oni su češće manjih nominala, tj. rjeđi su novci plemenitih metala. Temeljem činjenice da je ovaj novac u potpunosti čitak može se zaključiti da nije bio u dužoj cirkulaciji. Iako je utvrda Kamengrad funkcionirala još barem dva desetljeća nakon smrti Žigmunda, zanimljiv je podatak kako je stradala u prijeporima između vlasnika, obitelj Celjski i mađarskog plemstva predvođenog János Hunyadijem.

Izvor: Zlatni forint Žigmunda Luksemburškog – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)