Predmet tjedna: Zaprežna kola
Naslov: Zaprežna kola
Naziv: kola, književni naziv
Materijal / tehnika: drvo / piljenje, blanjanje, bušenje, bojanje; željezo / okivanje
Dimenzije: 5000 x 3000 mm
Datacija: 19/20. stoljeće
Lokalitet (mjesto uporabe): Koprivnica i okolica
Naziv Zbirke: Zbirka tradicijskog gospodarstva
Inventarna oznaka: MGK 11370
Dio Zbirke tradicijskog gospodarstva čine kopnena prijevozna sredstva koja životinje pokreću vučom. To su tradicijska zaprežna vozila s kliznim plohama za kretanje po snijegu (saonice/sane) i prijevozna sredstva na kotače sa zapregom (kola).
Tradicijska zaprežna kola najčešće su imala četiri kotača kola na dvije osovine škarića, a mogli su ih pokretati krave, volovi ili konji vučom. Kotači kola su drveni, okovani željeznim kovanim okovom sa zrakastim poprečnim radijalnim žabicama špicama. Prednja osovina škarić je pokretna i povezana s rudom te time omogućuje kretanje kola u zavojima. Kola su bila neizostavno prijevozno sredstvo na cestama i putovima uz bicikle i motorna vozila, dok se danas mogu pronaći u ponekim domaćinstvima, a ponekad su upotrebi su kao dio običaja (npr. svadbe, fašnika i sl.).
Upotreba kola kao prijevoznog sredstva utjecala je na razvoj tradicijskog kolarskog obrta, jer su kolari izrađivali sve dijelove kola od drva. Kola su okivali kovači, pa su kovači i kolari bili vrata do vrata, jedan do drugoga po selima, no bilo je i kolara koji su imali kovačnicu i znali okivati dijelove kola. Kola su mogla biti duga i kratka, otvorena i zatvorena. Kola bez letvičastih stranica lojtri i bez podnih daska nazivali su otvorenima. Upotrebljavala su se za dovoz drva iz šume. Zatvorena kola mogla su biti kratka ili duga, s deščenim lojtrama tj. stranicama bez poprečnih letvica za prijevoz gnoja, krumpira, repe, kukuruza ili lojtrama – drvenim stranicama u obliku ljestvi s bočne strane za prijevoz sjena, slame, kukuruzovine, dok su s prednje strane bile kratke stranice zvane šaragla. Prenamjena zatvorenih kratkih u duga kola mogla se lako napraviti uz zamjenu dijelova.
Osim za prijevoz robe, upotrebljavala su se za prijevoz ljudi. Tada je prednjoj strani kola bio sic, sjedalica od pletene šibe s naslonom. Ispred sica bila je šaraglica, drvena daščica za držanje nogu. Unutar sica bio je prostor u kojem su se držale deke na kojima se sjedilo te gunji za pokrivanje konja. Kada su bile hladne zime, ispod nogu stavljale su se zagrijane cigle zamotane u deku te su se noge pokrivale dekama kako bi se putnici zaštitili od hladnoće.
Izvor: Zaprežna kola – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
