Predmet tjedna: Trlica
Naslov: Trlica
Naziv: trlica, književni naziv
Materijal / tehnika: drvo / piljenje, bušenje, umetanje, bojanje
Dimenzije: 950×650 mm
Datacija: 19/20. stoljeće
Lokalitet (mjesto uporabe): Koprivnica/Miklinovec
Naziv zbirke: Zbirka rukotvorstva i (tradicijskih) obrta
Inventarna oznaka: MGK 2242
Proizvodnja platna u Koprivnici i okolici u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća bila je dio djelatnosti koju je čovjek obavljao na jednom mjestu, u vlastitom domaćinstvu i obitelji. U Podravini se uzgajao lan (Linum usitatissimum L.) i konoplja (Cannabis sativa L.) od kojih se proizvodilo platno za izradu odjeće, posoblja i namirivanja drugih kućnih potreba. Žene su bile proizvođačice tekstilnih predmeta te nositeljice umijeća i vještina potrebnih za proizvodnju tkanine. U procesu dobivanja vlakna od lana i konoplje upotrebljavali su se drveni alati i sprave, a jedna od njih je bila trlica. Trlica se sastoji od dugoga tankog drvenog noža čiji vrh je umetnut i učvršćen u žlijeb između dvije tanke duge daske jednake dužine. Ima nekoliko načina na koji se može postaviti, a jedan od njih je postavljanje na dvije noge prilagođene visini žene. Na trlici su se trli snopovi lana ili konoplje podizanjem i spuštanjem ručke koja se nalazila na jednom kraju drvenog noža. Stabljike se na trlici nisu mogle obrađivati hladne, pa su se prije obrade trebale dobro ugrijati na suncu ili u krušnoj peći (nakon pečenja kruha) jednu noć. Trlica se mogla upotrebljavati za nekoliko načina obrade stabljika: na njoj su se udarcima noža lomile stabljike, ili su se utiskivanjem u procijep trlice i izvlačenjem čistili već izlomljeni drveni otpadci. U Podravini su žene rukom trle vlakno kako bi ga oslobodile i očistile od puzderja, pa je vlakno bilo spremno za daljnju obradu češljanjem na grebenu. S time su imale posla cijelo ljeto, radile su taj posao u isto vrijeme, a buka koju su stvarale trlice odzvanjala je domaćinstvima pa je na tada cijelo mjesto podsjećalo na „tvornicu“ domaćeg tekstila. To je bio težak, mukotrpan, naporan i jednoličan posao, često i podcijenjen, ali važan za obitelj i domaćinstvo jer je platno bilo neizostavan dio svakodnevnog života, pa je uz trlicu i glagol trti vezana i poznata izreka: trla baba lan/ da joj prođe dan/ sa značenjem raditi jalov (beskoristan) posao, nikakve koristi od čega, ono što se radi samo da prođe vrijeme. Ona odražava tradicionalnu rodnu ulogu žene u zajednici i predodžbu da žena provodi dane besposleno ili radeći nešto od čega nema nikakve koristi.
Izvor: Trlica – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
