Predmet tjedna: Rukopis Krležina eseja Kriza u slikarstvu

Naziv: dokument, književni naziv
Tehnika: rukopis
Materijal: papir
Država nastanka: Kraljevina SHS
Pripadnost: Zagreb / Koprivnica
Izrada: Miroslav Krleža
Vrijeme nastanka: 1924.
Visina (mm): 350
Širina (mm): 215
Naziv zbirke: Zbirka svakodnevnog života
Inventarna oznaka: MGK 4081

U četvrtom nastavku mini feljtona koji objavljujemo uz 130. obljetnicu rođenja našeg kanonskog književnika Miroslava Krleže (Zagreb, 7.7.1893. – Zagreb, 29.12.1981.) i 100. obljetnici objavljivanja časopisa Književne Republike – Mjesečnika za sve kulturne probleme realiziran u suradnji s koprivničkim tiskarom i nakladnikom Vinkom Vošickim (Ledeč na Sazavi, Češka, 24.2. 1885. – Koprivnica, 23.10.1957.) donosimo rukopis Krležina eseja Kriza u slikarstvu koji je objavljen u Književnoj Republici u septembru 1924. godine. Uz navedeni esej objavljena je u istom broju i novela Vetrovi nad provincijalnim gradom koji rukopis se također čuva u fundusu muzeja u predmetnoj zbirci. Bio je to prvi broj Književne Republike nakon dogovora i potpisivanja novog ugovora od 11. kolovoza 1924. godine o nastavku suradnje urednika i tiskara, Krleže i Vošickog, početak druge godine izlaženja časopisa koji je s četrdeset povećan na četrdeset i osam stranica. Rukopis sadrži ukupno šest stranica na zdravom papiru bez ikakvih kemijskih reakcija, a prva stranica eseja koju donosimo funkcionalno je sačuvana (uz tri manje mrlje), pisana je tintom i u potpunosti je čitljiva te sadrži neznatno korektorsko crtovlje i tekstovne dopune. U intrigantan esej Krleža uvodi čitatelja prosto ironičnom konstatacijom Ne mislim posoliti pamet slikarima te nastavlja kako je danas slikarstvo u teškoj krizi i kako se slikarstvo industrijalizovalo i otišlo u hiperprodukciju i zastoj i izvodi među ostalim komparaciju kvalitete europskih i njemačkih slikara Kokoške, Kandinskog i Kleea, Detmana, Fabijana, Placeka, čija je djela razgledavao po brojnim europskim galerijama, s domaćim slikarima Nastom Rojc, Mirkom Račkim i Ljubom Babićem. Poznato je iz njegova opusa koliko je Krleža bio vrstan poznavatelj i analitik likovne umjetnosti te koliko je strastveno i angažirano pisao o stranom i domaćem slikarstvu. Stoga je u tom smislu konstruktivno navesti 1926. godinu kada dolazi do njegova prvog kontakta sa stipendistom francuske vlade u Parizu Krstom Hegedušićem i iz čijeg se poznanstva, a kasnije i višedesetljetnog prijateljstva, razvija teoretsko ishodište i jezgra budućeg našeg samosvojnog angažiranog likovnog izraza sadržanog u Grupi Zemlja i antologijskoj knjizi Podravski motivi te naposljetku dalekosežnog projekta s hlebinskim seljacima i autentičnim podravskim naivnim slikarstvom.

Izvor: Rukopis Krležina eseja Kriza u slikarstvu – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)