Predmet tjedna – Pismo Miroslava Krleže Vinku Vošickom
Naziv: pismo, književni naziv
Tehnika: rukopis
Materijal: papir, tinta
Država nastanka: Kraljevina SHS
Pripadnost: Zagreb / Koprivnica
Vrijeme nastanka: 24.8.1923.
Visina (mm): 211
Širina (mm): 170
Naziv zbirke: Zbirka svakodnevnog života
Inventarna oznaka: MGK 4074
U drugom nastavku mini feljtona, koji izlazi o 130. obljetnici Krležina rođenja i ujedno 100. obljetnici objavljivanja Časopisa za sve kulturne probleme Književne Republike i kojemu je namjera i cilj prikazati svu širinu i značaj objavljivanja jednog od najvažnijih književnih časopisa ne samo i dakako za Koprivnicu već i za hrvatsku kulturnu povijest i povijest književnosti u prvoj polovici 20. stoljeća, a kroz poslovni odnos tiskara i nakladnika Vinka Vošickog (Ledeč na Sazavi, Češka, 24.2.1885. – Koprivnica, 23.10.1957.) i urednika Miroslava Krleže (Zagreb, 7.7.1893. – Zagreb, 29.12.1981.), objavljujemo prvo pismo koje je netom po potpisivanju Ugovora poslao Krleža iz Zagreba Vošickom u Koprivnicu. Pismo je vrlo razgovijetno na samom završetku Krleža datirao 24. VIII. 923. i naveo kraticu Zgb uz svoju adresu stanovanja Kukovićeva 28, a što u njihovim budućim korespodencijama i nije bio slučaj. Pismo je funkcionalno, dakle čitljivo vrlo lijepo sačuvano (iako je pisano tintom iz nalivpera) no uz nekoliko mrlja započetih kemijskih reakcija na papiru. Sadržaj pisma otkriva neposredne pripreme u prikupljanju teksta i grafičko-tipografske pripreme za tiskanje časopisa a čiji je prvi broj predviđen za objavu 1. listopada te godine. Bio je to ujedno i posljednji broj koji je objavljen u redovitom predviđenom terminu a što je ubuduće snažno opterećivalo njihov odnos tiskar – urednik. Krleža izvješćuje Vošickog da je poduzeo prve korake oko organizacije lista i naručio rukopise a i sam je počeo pisati za časopis. Također je važna informacija koja se saznaje iz pisma Krležina znatiželja jesu li Vošickom stigla slova i papir za tisak. Poznato je kako je od tipografije časopisa Književna republika ostao do danas sačuvan tipografski naslov književnog časopisa Republika koji i dan danas izlazi u nakladi Društva hrvatskih književnika iz Zagreba. I na kraju, Krleža predlaže da se nađu u Zagrebu ili u Koprivnici kako bi u usmenom neposrednom kontaktu razriješili i dogovorili finalni i konačni izgled i objavu časopisa. Nakon svih detaljnih priprema koje je minuciozno vodio sam Krleža prvi broj časopisa je naposljetku objavljen točno 1. listopada i to na ukupno 40 stranica, a u kojem su obavljeni naslovi samog Krleže (novela In Extremis, kritički članak-rasprava Opet to nesretno D.H.K., članak Četiri mrtva književnika – O mrtvima istinu!) i njegova najužeg suradnika prijatelja i književnika Augusta Cesarca (članak o slavnom pučkom tribunu Stjepan Radić u Austriji, Pesma o Kraljevskom sudbenom stolu i glazbi na Zrinjevcu i Rusiji!, članak Rusija ili Evropa?).
