Predmet tjedna: Medalja “100 godišnjica rođenja Stjepana Radića”
Naziv: medalja, književni naziv
Naslov: Medalja „100 godišnjica rođenja Stjepana Radića“
Tehnika: kovanje
Materijal: srebro, bronca
Država nastanka: SR Hrvatska
Autor: Emil Bohutinsky
Vrijeme nastanka: 1971.
Promjer (mm): 75
Naziv zbirke: Zbirka odlikovanja, plaketa, medalja i značaka
Inventarna oznaka: 14002
Ova prigodna dvostrana medalja u dubokom reljefu s likom Stjepana Radića (11.6.1871., Trebarjevo Desno – Zagreb, 8.8. 1928.). Izrađena je u Zagrebu u povodu 100. obljetnice njegovog rođenja 1971. godine, kovanjem od srebra i bronce u visokom reljefu i dobro je sačuvana. Opis spomen-medalje dao je Boris Prister u velikom katalogu Hrvatskog povijesnog muzeja objavljenom uz izložbu koju koncepcijski potpisuje Ela Jurdana, a o 120. obljetnici rođenja S. Radića 1991. godine. Ovdje ga neznatno dopunjujemo. Na aversu se u profilu ulijevo nalazi u sredini glava S. Radića kojoj je lijevo natpis STJEPAN i desno RADIĆ kod kojeg se nalazi punca B(OHUTINSKY). Ispod glave su godine 1871 – 1971. Na reversu su dvojica zagrljenih muškaraca u seljačkoj odjeći, lijevo je mlađi a desno stariji s brkovima te ih okružuje natpis slijeva VJERA U BOGA, a s desna SELJAČKA SLOGA.
Seljački tribun Stjepan Radić bio je hrvatski političar, politolog i publicist, najveći i najpoznatiji predsjednik HSS-a, najveće hrvatske političke stranke u prvoj polovini 20. stoljeća, a ranjen je u atentatu u jugoslavenskoj, beogradskoj Narodnoj Skupštini 1928. čijim posljedicama je podlegao 8. kolovoza 1928. godine u Zagrebu. Godine 1921. u Koprivnici bio je održao govor na velikom narodnom zboru pred više od 10000 ljudi s narodnim zastupnicima i prvacima HSS-a dr. Adžijom i dr. Krnjevićem na glavnom gradskom trgu, tada Trgu Aleksandra Karađorđevića a danas Zrinskom trgu.
Autor medalje je hrvatski kipar Emil Bohutinsky (Križevci, 1907 – Zagreb, 1996) započeo je studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a završio ga u Rimu 1930. godine. U mladosti radio pod utjecajem Meštrovića. Izradio je poprsja A. Šenoe, N. Tesle i J. Kozarca.
