Naslov: Drvena žlica za miješanje jela koje se kuha
Naziv predmeta: kuhača, književni naziv; varjača, dijalektalni naziv
Materijal/tehnika: drvo/dubljenje, bojanje
Dimenzije: 550 x 32 mm
Datacija: 1. polovica 20. stoljeća
Lokalitet (mjesto uporabe): Novo Virje
Lokalitet (mjesto izrade): Novo Virje
Naziv zbirke: Zbirka tradicijskog graditeljstva i stanovanja
Inventarna oznaka: MGK 11300/1
Sve do sredine 20. stoljeća u gradu Koprivnici i okolnim mjestima priprema hrane kuhanjem bila je dio životne svakodnevnice te je danas postala jedno od obilježja podravske kuhinje. Obroci (fruštuk, froštukl, obed, večera/večerja) koji su se pripremali kuhanjem danas se spominju kao dio zdrave prehrane. Za fruštuk su se kuhale razne kaše, jela od tijesta, žganci ili prežgana juha, za obed uglavnom variva i različite juhe dok su se mesna jela, najčešće perad, pripremala i kuhanjem te blagovala nedjeljom i u vrijeme blagdana. Za večeru se jeo ostatak od fruštuka, uvijek topla i svježe pripremljena hrana. Središnja prostorija u kojoj se pripremala hrana bila je kuhinja, mjesto obiteljskog života. Za pripremu jela kuhanjem u kuhinji se upotrebljavalo posuđe od keramike, metala i drveta. Kuhača, drvena žlica za miješanje jela koja se pripremaju kuhanjem, jedan od drvenih predmeta koji se još uvijek upotrebljava u tradicijskoj i suvremenoj kuhinji. Izrađena od komada drva, ručni je rad vještih lokalnih rukotvoraca koji su za namirivanje potrebe domaćinstva ovladali umijećem izrade te drvene žlice. Uz njih, kuhače su izrađivali i Romi Koritari zajedno s drugim drvenim predmetima za pripremu hrane u domaćinstvu. Popularnosti kuhače i upotrebi u suvremenom domaćinstvu pridonijela je njezina dugotrajnost jer uz pravilno održavanje traje duže od metalnih ili plastičnih kuhača. Ekološki je prihvatljiva, na drvenu kuhaču se ne možete opeći kod kuhanja hrane na visokoj temperaturi jer drvo ne provodi toplinu, a uvijek ih ima u kuhinji pa su se osim za kuhanje upotrebljavale za izradu igrački kojima su se igrala djeca. Kuhanje se smatralo ženskim poslom te je u prošlosti kod muškaraca stav prema kuhanju bio omalovažavajući. Nažalost i danas često nije ništa bolje što je vidljivo iz medija pa je izraz za „ženu je kuhača“ u tom kontekstu uobičajen na sjednicama Hrvatskog sabora. Upravo zbog toga je kuhača poklonjena ženama na Međunarodni dan žena postala predmet rasprave u medijima i na društvenim mrežama.
Izvor: Kuhača – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
