Predmet tjedna: Krunica s medaljom na kojoj su prikazi Isusa i Marije

Naslov: Krunica s medaljom na kojoj su prikazi Isusa i Marije
Materijal / tehnika: medalja: slitina bakra / lijevanje; zrna: staklena pasta / lijevanje; kamen / brušenje, bušenje, glačanje; kost / rezanje, bušenje, brušenje
Dimenzije (mm): zelena zrna: v.; 7,5; pr.: 6,5; pr. rupe: 2; crna zrna: v.: 4 – 8; pr.: 8; pr. rupe: 3; bijela zrna: v.: 7,9 – 10,7; š.: 8,6 – 9,7; pr. rupe: 2; maslinasto zrno: v.: 10,3 pr.: 10; pr. rupe: 3,3; kamena zrna: v.: 6,8 / 7,9; pr.: 9,7 / 7,4; pr. rupe: 2,8 / 2,2; koštano zrno: v.: 2,2; pr.: 4; pr. rupe: 2,5; medaljica: v.: 34,5; š.: 28,7; deb.: 3,3
Zbirka: Zbirka novog vijeka
Inventarna oznaka: MGK 23397/1,2

U ovotjednoj rubrici Predmet tjedna predstavljamo krunicu s medaljom na kojoj su prikazi Krista i Marije.

No, prije osvrta na sam predmet, kratka povijest krunice i njenog razvoja kroz povijest. Krunica ili ružarij oblik je pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji. Sastavljena je od razmišljanja i molitvi koje su usredotočene na Kristov i život Djevice Marije. Razmišljanja se još nazivaju i otajstvima, a dijele se na četiri – radosna, žalosna, slavna i svjetla. Molitve krunice broje se pomoću niza zrnaca. Osnivačem pobožnosti krunice smatra se Sv. Dominik, a ona je ponekad i simbol sv. Katarine Sijenske. Prve krunice imale su 150 zrna, a označavale su broj molitvi Očenaša. Nazivale su se Paternoster brojanice, a koristili su ih nepismeni redovnici koji su time zamijenili svoju dnevnu obavezu moljenja 150 psalama. Popularizacijom marijanskog kulta u 13. stoljeću događa se i ubrzani razvoj krunice, a svoj današnji izgled krunica dobiva u 15. stoljeću. 1569. godine, kao jedan od segmenata otpora kršćanskog svijeta protiv Turaka, papa Pio V poziva sav kršćanski svijet na molitvu svete krunice. U spomen pobjede u bitci kod Lepanta dan 7. listopada proglašava blagdanom „Gospe od pobjede“ koji se dvije godine kasnije mijenja u „Blagdan svete Krunice“. Krajnji oblik današnje molitve krunice usuglasio se u 17. stoljeću. Tijekom povijesti za izradu krunica korišteni se svi dostupni materijali, ovisno od društvenom i financijskom statusu korisnika. Prve su bile izrađene od kamena, drva, kosti ili žitarica, ali se vremenom počinju raditi i od stakla, jantara, gagata, koralja, plemenitih metala i biserja. Osim za molitvu, krunice su služile i kao nakit. Krunica kakvu danas poznajemo sastoji se od 59 zrna; 53 manja i 6 većih. Manja zrna nazivaju se i Ave Maria zrna budući da su vezana uz molitvu Zdravo Marijo, dok se veća nazivaju Pater Noster i vezana su uz molitvu Oče naš.

Krunica koju predstavljamo pronađena je 2015. godine tijekom sustavnih arheoloških istraživanja srednjovjekovnog i rano novovjekovnog groblja na položaju Cirkvišće kod Torčeca. Pronađena je kao prilog u grobu, a datira se u 17. stoljeće. S obzirom na vrijeme kada je izrađena i korištena razlikuje se po broju zrna od današnjih. Sastoji se od ukupno 68 zrna i medaljicom s prikazom Isusa i Marije. Krunica ima 43 valjkastih zelenih i 15 okruglih crnih Ave Maria zrna, šest bijelih i jedno maslinasto Pater Noster zrno, dva kamena Pater Noster ili spojna zrna / zrna prema medaljici te jedno koštano zrno smeđe boje uz medaljicu. Na licu medaljice nalazi se prikaz Isusa u desnom profilu, u halji s dugom kosom i manjom bradom. Oko glave, s lijeva nadesno teče vrlo slabo čitak tekst: IN ME S(P)EC (VENTVR) OMNIA. Prikaz je okružen lovorovim vijencem, a rub je blago profiliran. Na naličju je prikaz Marije ogrnuta velom u lijevom profilu, izvedene u plitkom reljefu. Oko glave s lijeva nadesno teče slabo vidljiv tekst. Razaznaju se sljedeće riječi: (…) .SPECVLVM.SINE.MACVLA (Bez grijeha začeta). Prikaz je, kao i na licu, okružen lovorovim vijencem.

Izvor: Krunica s medaljom na kojoj su prikazi Isusa i Marije – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)

Skip to content