Predmet tjedna: Kameni žrvanj
Naslov: Ulomci kamenog žrvnja
Materijal / tehnika: kamen / struganje, glačanje
Mjere (mm): v. 4,8; š. 200
Opis: Kameni žrvanj blago sedlasta oblika
Zbirka: Zbirka pretpovijesti
Inventarna oznaka: MGK 21205
U ovotjednoj rubrici Predmet tjedna predstavljamo arheološki nalaza čija se pojava i upotreba veže uz zemljoradnju. Radi se većinski sačuvanom kamenom žrvnju pronađenom tijekom sustavnih arheoloških iskopavanja ranobrončanodobnog lokaliteta Koprivnička Rijeka – Rudina 1, datiranom u širi vremenski period 2300. – 2050. g. pr. Kr. Predmet je pronađen unutar Sonde IV-4 na dubini od oko 135 cm 1978. godine.
Pojava prvih zemljoradničkih populacija vezana je uz prostor Mezopotamije u vrijeme oko 10.000 godine pr. Kr kada se počinju koristiti prve divlje žitarice. Iako je tada moderni čovjek već odavno naselio sve kontinente razlog pojave poljoprivrede baš u to vrijeme vezan je uz prestanak posljednjeg ledenog doba kada su se za razvoj biljaka stvoreni optimalni uvjeti – postalo je toplije, sezona klijanja je bila omogućena (90 dana), bilo je dovoljno, no ne i previše padalina.
U narednim je tisućljećima zemljoradnja uz stočarstvo postala glavna grana privrede i omogućila je ljudima da se zadrže na jednom mjestu budući da su, uz ostale lovačko-sakupljačke aktivnosti, uspijevali proizvesti dovoljno hrane kako bi se cijela zajednica prehranila. Pomak u proizvodnji i uzgoju žitarica zbiva se oko 3800 godina pr. Kr. u razdoblju kada su prostor Mezopotamije, ali i širi prostor cijele Europe, pogodile velike suše i stanovništvo je zbog pojava bolesti i nedostataka hrane dovedeno do ruba propasti. Oko tog je vremena otkriveno navodnjavanje koje je predstavljalo revoluciju u proizvodnji poljoprivrednih kultura i omogućilo širenje poljoprivrede na prostore koji nisu direktno ovisili o kiši ili sezonskim plavljenjima pojedinih rijeka.
Najstarija zemljoradnička populacije na prostoru Hrvatske je Starčevačka kultura čiji počeci na prostoru grada Vinkovaca sežu u razdoblje od oko 6200 godina pr. Kr. Na tom su se prostoru dalje nastavile izmjenjivati kulture i populacije što Vinkovce čini jednim od najstarijih prostora naseljavanja u Europi.
Ovotjedni predmet tjedna, kameni žrvanj, je predmet koji se koristio u pripremi žitarica, tj. njihovom mrvljenju nakon kojeg se dobivalo brašno. Radi se o ručnom žrvnju koji je najčešće bio postavljen na pod ili na blago povišeni prostor. Bio je dobro ustaljen ili se pomoćno pridržavao. Na njega su se usipale žitarice i mrvile uz pomoć rastirača – ovalnog kamena kojim se strugalo po žrvnju. Kao podloga je najvjerojatnije služila koža životinja kako bi se dobiveno brašno, koje je bilo krupnog zrna, moglo prikupiti. Kako bi se pripremio, tj. izradio žrvanj bilo je jedino potrebno naći dovoljno velik plosnati kamen, po mogućnosti blago zaobljen (sedlast), blago ga postrugati kako bi se dobila ravna ploha i bio je spreman za upotrebu.
Izvor: Kameni žrvanj – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
