Predmet tjedna: Brončani kotlić
Naslov: Kotlić
Materijal / tehnika: kotlić – legura bakrenog lima / iskucavanje; ataše – željezo / kovanje, pričvršćivanje
Mjere (mm): v. 180; pr. ruba 179, pr. dna 139
Opis: Manji kotlić s niskim vratom, ravnim dnom i ostacima zakovica drški
Zbirka: Zbirka antike
Inventarna oznaka: MGK 11192
U ovotjednoj rubrici Predmet tjedna Muzej grada Koprivnice predstavlja još jedan predmeta koji je od vremena prve izrade pa sve do danas bio u svakodnevnoj upotrebi, tj. o tipu predmeta za kojeg se može reći da bez njega život nije moguć. Razlog tome je njegova veza s pripremom hrane. Kuhanje hrane u posudama vezano je uz pojavu sjedilačkog načina života, tj. izradu recipijenata u kojima je hrana pripremana. Sukladno tome prvi recipijenti bile su keramičke posude koje su u upotrebi ostale sve do današnjih dana. Naravno, nije da se sva hrana danas i dalje priprema u keramičkim posudama, no pojedine se vrste jela zbog načina ili tradicije pripreme, ili tek vizualne prezentacije jela i dalje pripremaju u keramičkim posudama.
Razvojem metalurgije, početno bakra, zatim bronce, a u konačnici i željeza, sve se više svakodnevnih predmeta izrađuje u metalnim verzijama. Razlog tome je s jedne strane dostupnost materijala, ali i učestala potreba koja je uzročno-posljedično vezana uz kvalitetu materijala, tj. dugotrajnost predmeta. Jer, ukoliko ste u stalnom pokretu, svakodnevno nošenje keramičke posude za kuhanje sa sobom je nepraktično. Osnovni razlog je činjenica što posuda lako može puknuti, bilo tijekom transporta bilo tijekom upotrebe. A tada ponovno morate izraditi novu, osušiti je, potom ispeći pa ju tek onda koristiti za kuhanje. Zamjena keramičke posude za kuhanje s metalnom verzijom negira navedene poteškoće. S druge strane ona se može i popraviti ukoliko napukne. Nadalje, jelo koje se priprema brže se zagrije, a sama posuda može biti direktno postavljena iznad vatre. Upravo u opisanoj situaciji leži praktičnost metalne verzije predmeta za pripremu hrane u odnosu na keramičke. Tragom navedenog, predstavljamo metalni kotlić izrađen od legure bakra (bronce) s ostacima hvatišta ručki koje su bile izrađene od željeza. Uz navedene prednosti kotlića nad keramičkim loncem još je jedna velika razlika – težina – budući da je bakreni lim od kojeg su kotlići izrađeni tanak i lagan, te je stoga i lako prenosiv.
Metalni (bakreni) kotlići za pripremu hrane svoje podrijetlo najvjerojatnije vuku od situla – metalnih (ali i keramičkih) stožastih posuda koje su služile za držanje vina tijekom svečanosti u vrijeme brončanog i starijeg željeznog doba, i koje su se ponekad prilagale i u grobove dostojanstvenika. S druge pak strane, bakreni kotlići korišteni su za pripremu hrane, a povezuje ih se najčešće s antičkim razdobljem. Kotlić koji predstavljamo pronađen je u šljunčari Gabajeva Greda, a otkupljen je za Muzej 1982. godine. S obzirom da se radi o manjem primjerku, količina hrane koja se u njemu mogla pripremiti nije bila velika, za razliku od drugog primjerka koji se čuva u Muzeju, pronađenog u šljunčari Jegeniš, koji je visine oko 30 cm, a time i veće zapremnine. Prema obliku, ovaj kotlić prati i oblik situle; stožastog je oblika, najširi je na gornjem dijelu trbuha, tj. na mjestu ramena, nakon kojeg se sužava; suženje trbuha ide prema gotovo nepostojećem vratu na koji se nastavlja blago koso prema van oblikovan obod na kojem se na dva mjesta nalaze po dvije željezne zakovice od drške.
Iako šljunčara Gabajeva Greda ne obiluje metalnim predmetima poput Jegeniša i Šoderice ipak su u njoj kroz desetljeća pronađeni značajni nalazi. O tome radi li se u slučaju Gabajeve Grede također o položaju naselja ili potencijalno i uništenog groblja nije moguće reći više od navedene pretpostavke. No, u obzir se mora uzeti i mogućnost da je predmet pao s broda koji je plovio po Dravi budući da je položaj Gabajeve Grede mjesto bivšeg toka Drave u kojem je, između ostalog, pronađen i nezavršen gornji dio nadgrobne stela s prikazom dvaju lavova i Meduzom / Kibelom u sredini, također iz antičkog razdoblja.
Izvor: Brončani kotlić – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)
