Umjetnina tjedna: Novogodišnja čestitka / Djevojka s pajcekom

Naziv predmeta: dopisnica, čestitka
Naziv zbirke: Zbirka razglednica
Naslov: Novogodišnja čestitka
Država nastanka: Hrvatska
Grad nastanka: Koprivnica
Datacija: početak 20. stoljeća
Tehnika/ materijal: litografija u boji, tisak, papir
Dimenzije (visina x širina): 137×87 mm
Inventarna oznaka: MGK-20076

Povijest obilježavanja blagdana te sličnih prigoda na čestitkama zabilježeno je još u drevnom Egiptu i Kini. Ručno rađene papirnate čestitke izmjenjivale su se u Europi već u 15. stoljeću, a ideja prodaje ručno izrađenih i tiskanih čestitki počela je sredinom 19. stoljeća. Od portretnih fotografskih čestitki s početka 20. stoljeća do kasnijih duhovitih eksperimenata s vrstama tiska i papira, čestitke su često svojom kvalitetom nadilazile i svoj mali format i svoj kratkotrajni životni vijek. U izradi čestitki okušala su se velika imena domaće i svjetske umjetničke scene, a bilo da je u pitanju proslava božićnih blagdana ili iščekivanje Nove godine, mjesec prosinac obilježen je slanjem najvećeg broja čestitki s dobrim željama za blagdane i željama za još bolju novu godinu.

Donosimo vam jednu s početka prošlog stoljeća iz ostavštine Milke Popović-Živković iz Koprivnice. Čestitka prikazuje djevojku koja na ramenu drži praščića – srećonošu, simbola sreće. Čestitka koja je putovala 1909. godine, izrađena je u Novigradu Podravskom, a prenosi poruku na njemačkom jeziku – Prosit Neujahr što u prijevodu na hrvatski znači – sretna nova godina!. U kulturi mnogih zemalja svinje označavaju bogatstvo, strpljenje i iskrenost. Kao srećonoša se javlja najčešće upravo u Njemačkoj gdje je uz gljivu muharu jedan od popularnijih motiva za sreću i blagostanje u novoj godini. Među biljkama koje donose sreću najpoznatija je djetelina – i to ona s četiri lista.

Čestitka je naslovljena na gospođu Agnezu Živković uz želje za dobru novu godinu i poznati pozdrav tog vremena – „rukoljub“, a u potpisu je Milka. Čestitka je putovala 29.12.1909. godine. Brojne takve čestitke su krajem 19. i početkom 20. stoljeća na svoju adresu primale i dugi niz godina čuvale Agneza i Milka, dvije koprivničke gospođe iz obitelji Popović–Živković. Gospodin Živković bio je koprivnički trgovac, a jedno je vrijeme obavljao i dužnost gradonačelnika Koprivnice. Čestitke nastale između 1880. i 1930. godine, a kao obiteljska su ostavština na samom početku djelovanja koprivničkog muzeja dospjele u Zbirku razglednica Muzeja grada Koprivnice.

Izvor: Novogodišnja čestitka / Djevojka s pajcekom – Muzej grada Koprivnice (muzej-koprivnica.hr)

Skip to content