Muzejsku 2022. obilježio reVITAlize i međumuzejske suradnje
Na kraju svake godine u pravilu se sumiraju rezultati poslovanja i analiza predloženog i realiziranoga, kako u programskom tako i u financijskom smislu. S krajem rujna uspješno je dovršen dvogodišnji projekt reVITAlize kojim su obnovljene podrumske prostorije središnje muzejske zgrade sa stavljanjem u izlagačku funkciju. Postav je, prema stihovima Frana Galovića, dobio naziv „Samo je vu goricaj živlenja pravi raj“, njime su predstavljene teme tradicijskog vinogradarstva i pučke pobožnosti te je u kombinacija tradicionalnog muzejskog postava koji u suradnji sa suvremenom tehnologijom stvara određenu interakciju s posjetiteljem pružajući mu jedinstven intersenzualni doživljaj o nekim prošlim vremenima. Poseban naglasak bio je stavljen na angažmanu domaćih suradnika u produkciji digitalnih audiovizualnih materijala, interaktivnih sadržaja, glazbenih podloga, dizajnerskih i drugih rješenja. U smislu interpretacije prirodne i kulturne baštine posebno je atraktivna „Bilogora u jesen“, mural koprivničkog slikara Ivana Andrašića, kojim se posjetitelj uvodi u „gorične priče“ iza drvenih vrata podravske kleti. Stvoren je jedan potpuno novi kulturno-turistički proizvod koji će se rado konzumirati u nadolazećim godinama, a vidljivo je to kod manifestacije Srednjovjekovni božićni sajam kojeg je u prvim danima pohodilo mnoštvo posjetitelja.
Među ostalim investicijama uz pomoć Ministarstva kulture i medija i Grada Koprivnice provedena je zamjena stolarije na Galeriji Koprivnica, a sve kako bi se u vrijeme inflacije energenata u nadolazećem razdoblju smanjili rashodi za grijanje i hlađenje izlagačkih prostora. Ta je rekonstrukcija ujedno i ujednačila vizuru pročelja budući da su novi prozori izgledom unificirani, a sljedeće je godine na redu rekonstrukcija fasadne ovojnice zgrade što će lijepo nadopuniti na netom obnovljeni središnji koprivnički trg. Uz to, rekonstruiran je i sustav oborinske odvodnje sa središnje muzejske zgrade u Koprivnici, a hlebinska je galerija ušla u četvrtu fazu obnove kojom će se omogućiti kvalitetniji uvjeti za izlaganje najvrijednije kulturne ostavštine koju Podravina baštini – naivne umjetnosti.
U smislu pojedinačnih napredovanja od nadležnog ministarstva na adresu Muzeja stiglo je rješenje kojim je ravnatelj dr. sc. Robert Čimin promaknut u zvanje muzejskog savjetnika, a isti je doktorsku disertaciju pretočio u monografsko izdanje „Arheološki genom Podravine“ u nakladništvu izdavačke kuće Meridijani. Radi se o iznimnom uspjehu kakav je do sada imao samo Zorko Marković prije tridesetak godina, a što će zasigurno poticajno djelovati prema drugim muzealcima u osmišljavanju i provedbi još većeg broja visoko kvalitetnih programa.
Među programima potrebno je uz uhodane aktivnosti (brojne izložbe, arheološka iskopavanja, edukacije, restauracija / konzervacija / preventivna zaštita) izdvojiti jednu novu muzejsku akciju „Skriveno lice Koprivnice“ kojom se Muzej okrenuo svojoj zajednici u koprivničkim kvartovima na većem broju lokacija tijekom čitave godine. Stanovnici koprivničkih kvartova bili su pozivani da podijele sjećanja, donesu predmete i fotografije za koje misle da su važni za povijest kvarta o grada, intervjui su zabilježiti kamerom, a sve će to rezultirati očuvanjem kulture sjećanja na novoj web stranici. Kad se već govori o otvorenosti i izlasku Muzeja izvan njegovih objekata, ova je godina bila veoma posebna po zamjetnom broju međumuzejskih suradnji kojima su se naša kulturna baština i umjetnička ostvarenja predstavljali u dvadesetak hrvatskih sredina i time promovirali Koprivnicu kao mjesto zajedništva, otvorenosti i uključivosti. Na potonje se možda najbolje osvrnuo znanstveno-stručni skup posvećen povijesti Roma u Podravini i njihovom stradanju u Drugom svjetskom ratu suorganiziran s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, a Muzej je sudjelovao i u svečanom obilježavanju 80 godina od zatvaranja logora Danica i 750 godina od prvog poznatog spomena Koprivnice. Od drugih obljetnica, muzealci su se prisjetili 90. godišnjice rođenja naivnog doajena Ivana Lackovića – Croate prigodnom izložbom u Hlebinama i stručnim skupom u autoru rodnim Batinskama, zatim prigodnim izložbama uz 40. godišnjicu smrti književnika Miroslava Krleže s naglaskom na njegov odnos prema Koprivnici i 75. obljetnice smrti hrvatskog povjesničara Rudolfa Horvata. U umjetničkom pogledu valja navesti predstavljanje Matije Skurjenija u Hlebinama, Petra Dolića u Peterancu, Roberta Gojevića i Maje Strgar Kurečić u Koprivnici te studijske izložbe „Pozornica je vaša“ i „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Razvijala se i nakladnička djelatnost u kojoj valja istaknuti nastavak izlaženja Podravskog zbornika, dok su u njegovoj Biblioteci osvanula tri monografska izdanja lokalne povijesti (R. Pavleš o povijesti Taraščica te Ž. Krušelj o Koprivnici u socijalističkom razdoblju) i jezične baštine (zbirka pjesama Ž. Kovačića).
Posustajanjem pandemije otvorena je mogućnost održavanja manifestacija i provedbe različitih muzejskih aktivnosti, a razvidno je da se ljudima postupno vratila navika konzumiranja kulturnih sadržaja. Muzealci su tijekom protekle godine pripremili uistinu dovoljno različitosti kako bi se pokušali zadovoljiti svi ukusi muzejskih korisnika.
