Folklorni ansambl Koprivnica

Povijest Folklornog ansambla „Koprivnica “ započela je 1. veljače 1981. godine osnivačkom skupštinom kada je osnovano novo Kulturno umjetničko društvo u Koprivnici.

Dana 1. travnja 1982. godine društvo se predstavilo javnosti cjelovečernjim programom pod nazivom „KUD u Koprivnici – svome gradu“, a upravo taj cjelovečernji koncert ponavlja se svake godine sve do danas.

U travnju 1984. godine na Skupštini društva prihvaćeno je novo ime, Kulturno-umjetničko društvo „Koprivnica“ (KUD „Koprivnica“).

Iz godine u godinu, iz generacije u generaciju, prenosilo se znanje i ljubav prema narodnoj baštini i tradiciji. Povećavao se broj koreografija i koncerata, podizala kvaliteta izvedbi pa je i krajem 2011. godine kulturno-umjetničko društvo promovirano u ansambl pod nazivom Folklorni ansambl „Koprivnica“.

Rad folklornih sekcija bazira se na zapisima niza etnologa i etnomuzikologa (Franje Kuhača, Vinka Žganca, dr. Ivana Ivančana, Zvonimira Ljevakovića, Mire Bango), kao i na opsežnim terenskim istraživanjima Nade Šešić te iskazima brojnih kazivača širom koprivničke Podravine (Kunovec, Botinovec, Goričko, Koprivnički Ivanec, Peteranec, Đelekovec, Sigetec, Torčec, Ždala, Glogovac, Koprivnički Bregi i Koprivnica). Zahvaljujući mnogim razgovorima, pjevanjima, plesovima, bilježenjima, snimanjima i provjeravanjima, za scenu su obrađeni gotovo svi značajni događaji iz života podravskog čovjeka, od žetve, svatova, odlaska mladića u vojsku do kršćanskih blagdana i običaja (Božić, Vuzem, Jurjevo, Ivanje).

Također, obrađeni su i postavljeni plesovi i pjesme građanske Koprivnice s kraja 19. i početka 20. stoljeća, dok je građanska nošnja rekonstruirana uz pomoć kustosice Muzeja grada Koprivnice Draženke Jalšić Ernečić iz arhive modnih časopisa obitelji Malančec i stilistice Vlaste Puklavec.

FAK proširuje svoj rad i na druge etno zone Hrvatske pa izvodi i koreografije pjesama i plesova Međimurja, Hrvatskog zagorja, Baranje, Slavonije i Hrvata Bunjevaca. Tako pokazuju i čuvaju bogatstvo, ljepotu, kreativnost i raznolikost hrvatske narodne umjetnosti i tradicije.

Od samog početka djelovanja društva velika se pažnja posvećivala i nabavi narodnih nošnji.

Danas Ansambl posjeduje oko 200 kompleta narodnih nošnji Podravine (svečane i radne varijante iz Koprivničkog Ivanca te mjesta Ždale), Međimurja, Hrvatskog zagorja, Slavonije, Baranje, Hrvata Bunjevaca i građanske Koprivnice. Tijekom svih godina rada, uz mnoga preseljenja, članovi s puno pažnje i poštovanja čuvaju i održavaju postojeći fundus odjeće i obuće, kao i vrijedne tamburaške i tradicijske instrumente.

Važan dio naše duhovne i materijalne predajne baštine je i dječje folklorno stvaralaštvo. U Ansamblu se od samih početaka posvećuje velika pažnja radu s djecom predškolske i školske dobi. Važno je što ranije približiti djeci tradicijske igre, dječje pjesmice i običaje u kojima sudjeluju djeca, pomoći im u razvoju sluha, glasa, ritma, razvijati druželjubivost, prijateljstvo i rad u grupi, kao i ljubav prema zavičaju.

Folklorni ansambl „Koprivnica“ nastupao je na gotovo svim kulturnim, gospodarskim i turističkim manifestacijama u Koprivnici, Koprivničko-križevačkoj županiji te Republici Hrvatskoj. S ponosom bilježi uspješne nastupe na nizu europskih festivala folklora (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Italija, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Grčka, Albanija, Poljska, Belgija, Luksemburg, Francuska, Španjolska i Portugal), na festivalu Hrvatske bratske zajednice u SAD-u (Orlando, Florida) te na Festivalu folklornih zemalja u Aziji (Izmir, Turska).

Nagrade

Predan, ozbiljan i kvalitetan rad doveo je do značajnih uspjeha društva. Tako su folklorna i tamburaška sekcija 1984. godine (s koreografijom „Došle jesu Ivančice“ (Nada Šešić, Antal Papp)) i 1986. godine („plesovi i pjesme Podravine/pjesme i plesovi – međimurski motivi“, (Nada Šešić, Antal Papp)) predstavljali bilogorsko-podravsku regiju na Susretima folklornih ansambala Hrvatske u Rovinju i Petrinji. Također, tamburaška grupa pod vodstvom voditelja Antala Pappa nekoliko puta uspješno je sudjelovala na Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku.

Izvrsnost i značaj Ansambla potvrđuju i brojna priznanja na Susretima folklornih ansambala Hrvatske i Festivalima folklorne koreografije, brončana, srebrna i zlatna Diploma Hrvatskog sabora kulture za rad na njegovanju i očuvanju amaterskog stvaralaštva i hrvatske kulture, Plaketa grada Koprivnice, Plaketa Koprivničko-križevačke županije te Diploma Koprivničko-križevačke županije za posebna postignuća u promociji Županije. Ipak, najveće priznanje i radost vrijednim amaterima nastupi su gdje mogu pokazati svoje plesno, pjevačko i glazbeno umijeće te doživjeti iskreni aplauz publike.

Ansambl je i česti predstavnik Koprivničko-križevačke županije na Susretima folklornih ansambala Hrvatske gdje se po ocjeni selektora Hrvatskog sabora kulture svrstao među tri najbolja ansambla Susreta.

Na Festivalima Folklorne koreografije Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja (HDFKV) bilježi tri nagrade za koreografiju:

Koprivnica, 2010. godine – 3. mjesto s koreografijom „Oj, kopina, trnina“, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Ivica Martinčević i Mihael Kivač);
Kostrena, 2012. godine – 1. mjesto s koreografijom „Kam se si junaki z doma otpravlaju“, pjesme i plesovi Podravine vezani uz odlazak mladića u austrougarsku vojsku (Nada Šešić, Mihael Kivač i Mirko Tkalčec);
Križevci, 2015. godine – 3. mjesto s koreografijom „Julijuša deneka dvanaestoga“, pjesme i plesovi Međimurja (Nina Šešić Mežnarić, Ivan Martinčević i Mihael Tkalčec).

Godine 2020. tamburaško-violinistički sastav i ženski vokalni sastav sudjelovali su na online održanom 27. Susretu hrvatskih tamburaških orkestara i sastava. Uz visoke ocjene selektora, osvojili su Zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture.

Isto tako, 2020. godine Ansambl je osvojio i važno priznanje u području volonterstva, odnosno nagradu Zlatno krdo 2020. godine, u kategoriji najbolje volonterske manifestacije – MFF „Iz bakine škrinje“.

Nagrada se dodjeljuje u organizaciji Volonterskog centra Koprivnice i Udruge Kopriva, a pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice.

Ova nagrada je značajna jer upravo se rad Ansambla, a posebno MFF „Iz bakine škrinje“, temelji na volonterskom radu članica i članova društva. Volonteri, kojih je prošlo mnogo u 40 godina, vrlo su važna karika Ansambla jer na njima počiva cijeli rad te prezentacija kulturne i folklorne baštine Ansambla.

Dječje folklorne grupe predstavljale su Koprivnicu i našu Županiju na malim Vinkovačkim jesenima 2014., 2015. i 2017. godine, na Đakovačkim vezovima 2018. godine, Festivalu dječjeg folklora Hrvatske u Kutini gdje su 2016. godine osvojili 1. mjesto (s koreografijom „Došel nam je lepi pisan Vuzem, a za njime lepi Đurđev danak“ (Nada Šešić)), na Festivalu „Sea folk fest“ u Umagu 2018. godine te na festivalima u Austriji, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj.

Ostalo

U želji da svojoj publici, svojim sugrađanima i šire, približe folklornu tradiciju drugih naroda, da prošire kulturnu ponudu grada i županije, Folklorni ansambl „Koprivnica“ postaje nositelj i jedan od organizatora važnih kulturnih manifestacija.

Od 2007. godine, uz Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga županije (ZKUU KKŽ), kasnije Turističku zajednicu Koprivničko-križevačke županije pa ponovno sa ZKUU KKŽ, Folklorni ansambl „Koprivnica“ organizira Međunarodni festival folklora „Iz bakine škrinje“. Svake godine dovodi nove goste koji publici donose tradicijsku kulturu svojih zemalja i naroda. Svih ovih godina na Festivalu su ljepotu svoje tradicije pokazale grupe iz Španjolske, Italije, Mađarske, Indije, Slovenije, Slovačke, Makedonije, Grčke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Austrije, Poljske i drugih zemalja, a svaka od grupa je svojom pjesmom, plesom i narodnom nošnjom ostavila najljepši dojam na naše sugrađane.

Svakako, naša publika s radošću dočekuje goste, prati njihove nastupe i uz iskrene aplauze pokazuje koliko cijeni narodne umjetnosti drugih krajeva. Uz radost zajedničkih nastupa gosti upoznaju naš grad i županiju sa svim povijesnim i kulturnim znamenitostima.

Od 2018. godine Festival se proširuje i Danima kulturne baštine gdje se na predavanjima, radionicama i izložbama ističe te govori o bogatoj i vrijednoj kulturnoj baštini Podravine i Prigorja. Također, izloge Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ krase fotografije Ansambla koje donose ljepotu narodnog ruha, simboliku kola, tradicije i zajedništva.

Godine 2008. na inicijativu Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja (HDFKiV) Ansambl na nivou Županije pokreće projekt „Maturanti i hrvatsko salonsko kolo“. Članovi Ansambla podučavaju maturante srednjih škola i gimnazija u Koprivnici i Đurđevcu povijesti te kulturnoj i plesnoj tradiciji hrvatskog naroda. Svoje srednjoškolsko obrazovanje i „norijadu“ maturanti su završavali dostojanstveno i kulturno plešući Hrvatsko salonsko kolo na glavnim trgovima svojih gradova na zadovoljstvo i radost svojih roditelja i profesora.

Ansambl od 2009. godine organizira i Susrete dječjih folklornih grupa „U bakinom krilu“ koji 2015. godine dobivaju međunarodni karakter. Naša djeca i publika susreću i upoznaju dječje folklorno stvaralaštvo Podravine te drugih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. Djecu od najranije dobi učimo poštivanju vlastite kulture, toleranciji, uvažavanju te poštivanju drugih i drugačijih.

Bogatu folklornu baštinu Podravine i Koprivnice njeguje, unapređuje i promiče Folklorni ansambl „Koprivnica“. Osim što potiče plesne i glazbene sposobnosti svojih građana, doprinosi međugeneracijskoj solidarnosti i toleranciji, Ansambl u suradnji s kulturnim, gradskim i županijskim ustanovama daje snažan doprinos razvoju kulturnog amaterizma u gradu i županiji.

U više od 40 godina aktivnog rada i djelovanja u kulturi grada Koprivnice, ali i Hrvatske, Ansambl je postao prepoznatljiv promicatelj hrvatske tradicijske kulture i poveznica zaljubljenika u umjetnost.

Ansambl je dio svog stvaralačkog opusa zavičajne kulturne baštine zabilježio i na nosačima zvuka:

„Hrvatska škrinja“, 2002. godine;
„Iz koprivničkog cvetnjaka“, 2008. godine;
„Iz podravskog cvetnjaka“, 2018. godine.

Važno je spomenuti kako Folklorni ansambl „Koprivnica“ na repertoaru ima zavidan broj koreografija:

„Zorja, moja zorja“, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
„Zorja, moja zorja“, pjesme i plesovi Podravine vezani uz odlazak mladića u vojsku (Nada Šešić, Ivan Martinčević, Mihael Kivač)
K večeri si pojedem, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Ivan Martinčević)
Kam se si junaki z doma otpravlajo, pjesme i plesovi Podravine vezani uz odlazak mladića u austrougarsku vojsku (Nada Šešić, Ivan Martinčević, Mihael Kivač)
„Oj kopina, trnina“, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Ivan Martinčević Mihael Kivač)
„Lepa deklica žito dožela“, pjesme i plesovi koprivničke Podravine vezani uz običaj žetve (Nada Šešić, Ivan Martinčević, Mihael Kivač)
„Otprete nam majka te bele dvorove“, svadbeni običaji Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
„Spremaj mi ruho majko ti“, pjesme i plesovi svadbenih običaja Podravine (Nada Šešić, Mihael Kivač)
„Zbira junak deklice“, podravske polke i čardaši (Nina Šešić Mežnarić, Antal Papp, Mirko Tkalčec)
„Iz ždalskih vrtova“, pjesme i plesovi mjesta Ždala, Podravina (Nina Šešić Mežnarić, Ivica Martinčević, Mirko Tkalčec)
„Lepi plavi napršnjak“, dječje igre, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Mirko Tkalčec)
„Lako tebi dušo“, dječje pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
„Al smo bili dobri“, dječje igre, brojalice i pjesme iz Podravine (Nada Šešić)
„Iz podravskog dvorišta“, dječje igre, brojalice i pjesme iz koprivničke Podravine (Nada Šešić)
„Trnovec, Trnovec, sađena vulica“, dječje igre, pjesme i plesovi koprivničke Podravine (Nada Šešić, Mirko Tkalčec)
„Đurđe viče, konja vije“, pjesme i plesovi Podravine vezani uz običaj Jurjeva (Nada Šešić, Mirko Tkalčec, Darija Vrzić)
„Došle jesu Ivanjčice“ , pjesme i plesovi Podravine vezani uz običaj Ivanja (Nada Šešić, Antal Papp, Mihael Kivač)
„Oj, ti mladi paune, dječje igre, pjesme i plesovi Podravine“, dječje igre, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
„Igra se kolo“, dječje igre, pjesme i plesovi Međimurja (Nada Šešić, Mihael Kivač)
„V međimurski zdenci“, motivi iz Međimurja (Nada Šešić, Darija Vrzić, Mihael Kivač, Tihomir Kaluček)
„Julijuša deneka dvanaestoga“, pjesme i plesovi Međimurja (Nina Šešić Mežnarić, Ivan Martinčević i Mirko Tkalčec).
„Na Ivaje v Gorčeni proščeje“, pjesme i plesovi Međimurja (Nada Šešić, Antal Papp, Mihael Kivač)
„Kiša pada, rosna trava“, motivi iz Slavonije (Nada Šešić, Antal Papp)
„Oj, Ivane Ivančiću“, dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije (Nada Šešić, Antal Papp)
„Ajde druge da igramo“, pjesme i plesovi Slavonije (Nikola Kramar, Nina Šešić Mežnarić Ivan Martinčević)
„U Torjanci nađoh dragu“, pjesme i plesovi Baranje (Enrih Merdić, Filip Merdić)
„S one strane Dunava“, pjesme i plesovi Baranje (Nada Šešić, Julije Njikoš, Mihael Kivač)
„Hrvatsko salonsko kolo“ (Nada Šešić, Nikola Novosel, Tihomir Klauček)
Johann Strauss: „Na lijepom plavom Dunavu“ (Nada Šešić, Tihomir Klauček)
„Igrajte nam mužikaši“, motivi iz Hrvatskog zagorja (Nada Šešić, Antal Papp)
„Zbirajte mi majka škrinjicu“, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja (Nina Šešić Mežnarić, Mihael Kivač)
„Lepa moja gorica zelena“, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja (Nada Šešić, Mihael Kivač, Darija Vrzić)
„Ajde Ive, ajde Vince“, pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca (Nada Šešić, Mihael Kivač)
„Podvikuje bunjevačka vila“, pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca (Davor Dulić, Pere Ištvančić)