Povijest Folklornog ansambla „Koprivnica “ započela je 1. veljače 1981. godine osnivačkom skupštinom kada je osnovano novo Kulturno umjetničko društvo u Koprivnici.
Dana 1. travnja 1982. godine društvo se predstavilo javnosti cjelovečernjim programom pod nazivom „KUD u Koprivnici – svome gradu“, a upravo taj cjelovečernji koncert ponavlja se svake godine sve do danas.
U travnju 1984. godine na Skupštini društva prihvaćeno je novo ime, Kulturno-umjetničko društvo „Koprivnica“ (KUD „Koprivnica“).
Iz godine u godinu, iz generacije u generaciju, prenosilo se znanje i ljubav prema narodnoj baštini i tradiciji. Povećavao se broj koreografija i koncerata, podizala kvaliteta izvedbi pa je i krajem 2011. godine kulturno-umjetničko društvo promovirano u ansambl pod nazivom Folklorni ansambl „Koprivnica“.
Rad folklornih sekcija bazira se na zapisima niza etnologa i etnomuzikologa (Franje Kuhača, Vinka Žganca, dr. Ivana Ivančana, Zvonimira Ljevakovića, Mire Bango), kao i na opsežnim terenskim istraživanjima Nade Šešić te iskazima brojnih kazivača širom koprivničke Podravine (Kunovec, Botinovec, Goričko, Koprivnički Ivanec, Peteranec, Đelekovec, Sigetec, Torčec, Ždala, Glogovac, Koprivnički Bregi i Koprivnica). Zahvaljujući mnogim razgovorima, pjevanjima, plesovima, bilježenjima, snimanjima i provjeravanjima, za scenu su obrađeni gotovo svi značajni događaji iz života podravskog čovjeka, od žetve, svatova, odlaska mladića u vojsku do kršćanskih blagdana i običaja (Božić, Vuzem, Jurjevo, Ivanje).
Također, obrađeni su i postavljeni plesovi i pjesme građanske Koprivnice s kraja 19. i početka 20. stoljeća, dok je građanska nošnja rekonstruirana uz pomoć kustosice Muzeja grada Koprivnice Draženke Jalšić Ernečić iz arhive modnih časopisa obitelji Malančec i stilistice Vlaste Puklavec.
FAK proširuje svoj rad i na druge etno zone Hrvatske pa izvodi i koreografije pjesama i plesova Međimurja, Hrvatskog zagorja, Baranje, Slavonije i Hrvata Bunjevaca. Tako pokazuju i čuvaju bogatstvo, ljepotu, kreativnost i raznolikost hrvatske narodne umjetnosti i tradicije.
Od samog početka djelovanja društva velika se pažnja posvećivala i nabavi narodnih nošnji.
Danas Ansambl posjeduje oko 200 kompleta narodnih nošnji Podravine (svečane i radne varijante iz Koprivničkog Ivanca te mjesta Ždale), Međimurja, Hrvatskog zagorja, Slavonije, Baranje, Hrvata Bunjevaca i građanske Koprivnice. Tijekom svih godina rada, uz mnoga preseljenja, članovi s puno pažnje i poštovanja čuvaju i održavaju postojeći fundus odjeće i obuće, kao i vrijedne tamburaške i tradicijske instrumente.
Važan dio naše duhovne i materijalne predajne baštine je i dječje folklorno stvaralaštvo. U Ansamblu se od samih početaka posvećuje velika pažnja radu s djecom predškolske i školske dobi. Važno je što ranije približiti djeci tradicijske igre, dječje pjesmice i običaje u kojima sudjeluju djeca, pomoći im u razvoju sluha, glasa, ritma, razvijati druželjubivost, prijateljstvo i rad u grupi, kao i ljubav prema zavičaju.
Folklorni ansambl „Koprivnica“ nastupao je na gotovo svim kulturnim, gospodarskim i turističkim manifestacijama u Koprivnici, Koprivničko-križevačkoj županiji te Republici Hrvatskoj. S ponosom bilježi uspješne nastupe na nizu europskih festivala folklora (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Italija, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Grčka, Albanija, Poljska, Belgija, Luksemburg, Francuska, Španjolska i Portugal), na festivalu Hrvatske bratske zajednice u SAD-u (Orlando, Florida) te na Festivalu folklornih zemalja u Aziji (Izmir, Turska).
Nagrade
Predan, ozbiljan i kvalitetan rad doveo je do značajnih uspjeha društva. Tako su folklorna i tamburaška sekcija 1984. godine (s koreografijom „Došle jesu Ivančice“ (Nada Šešić, Antal Papp)) i 1986. godine („plesovi i pjesme Podravine/pjesme i plesovi – međimurski motivi“, (Nada Šešić, Antal Papp)) predstavljali bilogorsko-podravsku regiju na Susretima folklornih ansambala Hrvatske u Rovinju i Petrinji. Također, tamburaška grupa pod vodstvom voditelja Antala Pappa nekoliko puta uspješno je sudjelovala na Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku.
Izvrsnost i značaj Ansambla potvrđuju i brojna priznanja na Susretima folklornih ansambala Hrvatske i Festivalima folklorne koreografije, brončana, srebrna i zlatna Diploma Hrvatskog sabora kulture za rad na njegovanju i očuvanju amaterskog stvaralaštva i hrvatske kulture, Plaketa grada Koprivnice, Plaketa Koprivničko-križevačke županije te Diploma Koprivničko-križevačke županije za posebna postignuća u promociji Županije. Ipak, najveće priznanje i radost vrijednim amaterima nastupi su gdje mogu pokazati svoje plesno, pjevačko i glazbeno umijeće te doživjeti iskreni aplauz publike.
Ansambl je i česti predstavnik Koprivničko-križevačke županije na Susretima folklornih ansambala Hrvatske gdje se po ocjeni selektora Hrvatskog sabora kulture svrstao među tri najbolja ansambla Susreta.
Na Festivalima Folklorne koreografije Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja (HDFKV) bilježi tri nagrade za koreografiju:
- Koprivnica, 2010. godine – 3. mjesto s koreografijom „Oj, kopina, trnina“, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Ivica Martinčević i Mihael Kivač);
- Kostrena, 2012. godine – 1. mjesto s koreografijom „Kam se si junaki z doma otpravlaju“, pjesme i plesovi Podravine vezani uz odlazak mladića u austrougarsku vojsku (Nada Šešić, Mihael Kivač i Mirko Tkalčec);
- Križevci, 2015. godine – 3. mjesto s koreografijom „Julijuša deneka dvanaestoga“, pjesme i plesovi Međimurja (Nina Šešić Mežnarić, Ivan Martinčević i Mihael Tkalčec).
Godine 2020. tamburaško-violinistički sastav i ženski vokalni sastav sudjelovali su na online održanom 27. Susretu hrvatskih tamburaških orkestara i sastava. Uz visoke ocjene selektora, osvojili su Zlatnu diplomu Hrvatskog sabora kulture.
Isto tako, 2020. godine Ansambl je osvojio i važno priznanje u području volonterstva, odnosno nagradu Zlatno krdo 2020. godine, u kategoriji najbolje volonterske manifestacije – MFF „Iz bakine škrinje“.
Nagrada se dodjeljuje u organizaciji Volonterskog centra Koprivnice i Udruge Kopriva, a pod
pokroviteljstvom Grada Koprivnice.
Ova nagrada je značajna jer upravo se rad Ansambla, a posebno MFF „Iz bakine škrinje“, temelji na volonterskom radu članica i članova društva. Volonteri, kojih je prošlo mnogo u 40
godina, vrlo su važna karika Ansambla jer na njima počiva cijeli rad te prezentacija kulturne i
folklorne baštine Ansambla.
Dječje folklorne grupe predstavljale su Koprivnicu i našu Županiju na malim Vinkovačkim jesenima 2014., 2015. i 2017. godine, na Đakovačkim vezovima 2018. godine, Festivalu dječjeg folklora Hrvatske u Kutini gdje su 2016. godine osvojili 1. mjesto (s koreografijom „Došel nam je lepi pisan Vuzem, a za njime lepi Đurđev danak“ (Nada Šešić)), na Festivalu „Sea folk fest“ u Umagu 2018. godine te na festivalima u Austriji, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj.
Ostalo
U želji da svojoj publici, svojim sugrađanima i šire, približe folklornu tradiciju drugih naroda, da prošire kulturnu ponudu grada i županije, Folklorni ansambl „Koprivnica“ postaje nositelj i jedan od organizatora važnih kulturnih manifestacija.
Od 2007. godine, uz Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga županije (ZKUU KKŽ), kasnije Turističku zajednicu Koprivničko-križevačke županije pa ponovno sa ZKUU KKŽ, Folklorni ansambl „Koprivnica“ organizira Međunarodni festival folklora „Iz bakine škrinje“. Svake godine dovodi nove goste koji publici donose tradicijsku kulturu svojih zemalja i naroda. Svih ovih godina na Festivalu su ljepotu svoje tradicije pokazale grupe iz Španjolske, Italije, Mađarske, Indije, Slovenije, Slovačke, Makedonije, Grčke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Austrije, Poljske i drugih zemalja, a svaka od grupa je svojom pjesmom, plesom i narodnom nošnjom ostavila najljepši dojam na naše sugrađane.
Svakako, naša publika s radošću dočekuje goste, prati njihove nastupe i uz iskrene aplauze pokazuje koliko cijeni narodne umjetnosti drugih krajeva. Uz radost zajedničkih nastupa gosti upoznaju naš grad i županiju sa svim povijesnim i kulturnim znamenitostima.
Od 2018. godine Festival se proširuje i Danima kulturne baštine gdje se na predavanjima, radionicama i izložbama ističe te govori o bogatoj i vrijednoj kulturnoj baštini Podravine i Prigorja. Također, izloge Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ krase fotografije Ansambla koje donose ljepotu narodnog ruha, simboliku kola, tradicije i zajedništva.
Godine 2008. na inicijativu Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja (HDFKiV) Ansambl na nivou Županije pokreće projekt „Maturanti i hrvatsko salonsko kolo“. Članovi Ansambla podučavaju maturante srednjih škola i gimnazija u Koprivnici i Đurđevcu povijesti te kulturnoj i plesnoj tradiciji hrvatskog naroda. Svoje srednjoškolsko obrazovanje i „norijadu“ maturanti su završavali dostojanstveno i kulturno plešući Hrvatsko salonsko kolo na glavnim trgovima svojih gradova na zadovoljstvo i radost svojih roditelja i profesora.
Ansambl od 2009. godine organizira i Susrete dječjih folklornih grupa „U bakinom krilu“ koji 2015. godine dobivaju međunarodni karakter. Naša djeca i publika susreću i upoznaju dječje folklorno stvaralaštvo Podravine te drugih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. Djecu od najranije dobi učimo poštivanju vlastite kulture, toleranciji, uvažavanju te poštivanju drugih i drugačijih.
Bogatu folklornu baštinu Podravine i Koprivnice njeguje, unapređuje i promiče Folklorni ansambl „Koprivnica“. Osim što potiče plesne i glazbene sposobnosti svojih građana, doprinosi međugeneracijskoj solidarnosti i toleranciji, Ansambl u suradnji s kulturnim, gradskim i županijskim ustanovama daje snažan doprinos razvoju kulturnog amaterizma u gradu i županiji.
U više od 40 godina aktivnog rada i djelovanja u kulturi grada Koprivnice, ali i Hrvatske, Ansambl je postao prepoznatljiv promicatelj hrvatske tradicijske kulture i poveznica zaljubljenika u umjetnost.
Ansambl je dio svog stvaralačkog opusa zavičajne kulturne baštine zabilježio i na nosačima zvuka:
- „Hrvatska škrinja“, 2002. godine;
- „Iz koprivničkog cvetnjaka“, 2008. godine;
- „Iz podravskog cvetnjaka“, 2018. godine.
Važno je spomenuti kako Folklorni ansambl „Koprivnica“ na repertoaru ima zavidan broj koreografija:
- „Zorja, moja zorja“, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Zorja, moja zorja“, pjesme i plesovi Podravine vezani uz odlazak mladića u vojsku (Nada Šešić, Ivan Martinčević, Mihael Kivač)
- K večeri si pojedem, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Ivan Martinčević)
- Kam se si junaki z doma otpravlajo, pjesme i plesovi Podravine vezani uz odlazak mladića u austrougarsku vojsku (Nada Šešić, Ivan Martinčević, Mihael Kivač)
- „Oj kopina, trnina“, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Ivan Martinčević Mihael Kivač)
- „Lepa deklica žito dožela“, pjesme i plesovi koprivničke Podravine vezani uz običaj žetve (Nada Šešić, Ivan Martinčević, Mihael Kivač)
- „Otprete nam majka te bele dvorove“, svadbeni običaji Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Spremaj mi ruho majko ti“, pjesme i plesovi svadbenih običaja Podravine (Nada Šešić, Mihael Kivač)
- „Zbira junak deklice“, podravske polke i čardaši (Nina Šešić Mežnarić, Antal Papp, Mirko Tkalčec)
- „Iz ždalskih vrtova“, pjesme i plesovi mjesta Ždala, Podravina (Nina Šešić Mežnarić, Ivica Martinčević, Mirko Tkalčec)
- „Lepi plavi napršnjak“, dječje igre, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Mirko Tkalčec)
- „Lako tebi dušo“, dječje pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Al smo bili dobri“, dječje igre, brojalice i pjesme iz Podravine (Nada Šešić)
- „Iz podravskog dvorišta“, dječje igre, brojalice i pjesme iz koprivničke Podravine (Nada Šešić)
- „Trnovec, Trnovec, sađena vulica“, dječje igre, pjesme i plesovi koprivničke Podravine (Nada Šešić, Mirko Tkalčec)
- „Đurđe viče, konja vije“, pjesme i plesovi Podravine vezani uz običaj Jurjeva (Nada Šešić, Mirko Tkalčec, Darija Vrzić)
- „Došle jesu Ivanjčice“ , pjesme i plesovi Podravine vezani uz običaj Ivanja (Nada Šešić, Antal Papp, Mihael Kivač)
- „Oj, ti mladi paune, dječje igre, pjesme i plesovi Podravine“, dječje igre, pjesme i plesovi Podravine (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Igra se kolo“, dječje igre, pjesme i plesovi Međimurja (Nada Šešić, Mihael Kivač)
- „V međimurski zdenci“, motivi iz Međimurja (Nada Šešić, Darija Vrzić, Mihael Kivač, Tihomir Kaluček)
- „Julijuša deneka dvanaestoga“, pjesme i plesovi Međimurja (Nina Šešić Mežnarić, Ivan Martinčević i Mirko Tkalčec).
- „Na Ivaje v Gorčeni proščeje“, pjesme i plesovi Međimurja (Nada Šešić, Antal Papp, Mihael Kivač)
- „Kiša pada, rosna trava“, motivi iz Slavonije (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Oj, Ivane Ivančiću“, dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Ajde druge da igramo“, pjesme i plesovi Slavonije (Nikola Kramar, Nina Šešić Mežnarić Ivan Martinčević)
- „U Torjanci nađoh dragu“, pjesme i plesovi Baranje (Enrih Merdić, Filip Merdić)
- „S one strane Dunava“, pjesme i plesovi Baranje (Nada Šešić, Julije Njikoš, Mihael Kivač)
- „Hrvatsko salonsko kolo“ (Nada Šešić, Nikola Novosel, Tihomir Klauček)
- Johann Strauss: „Na lijepom plavom Dunavu“ (Nada Šešić, Tihomir Klauček)
- „Igrajte nam mužikaši“, motivi iz Hrvatskog zagorja (Nada Šešić, Antal Papp)
- „Zbirajte mi majka škrinjicu“, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja (Nina Šešić Mežnarić, Mihael Kivač)
- „Lepa moja gorica zelena“, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja (Nada Šešić, Mihael Kivač, Darija Vrzić)
- „Ajde Ive, ajde Vince“, pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca (Nada Šešić, Mihael Kivač)
- „Podvikuje bunjevačka vila“, pjesme i plesovi Hrvata Bunjevaca (Davor Dulić, Pere Ištvančić)
